Dragi svi, Da li imamo neke nove informacije?
Pozdrav, Nemanja 2017-11-21 23:34 GMT+01:00 Немања Паунић <paunicnema...@gmail.com>: > Dragi Peđa, hvala ti najepše na dostavljenim komentarima. > Za konačni sledeći korak su nam potrebne tehničke informacije, ali > prilično sam optimističan. > > Jedino pitanje, je pitanje vremena. U zavisnosti od tajminga kako se šta > pogodi ova priča ide ka tome da bude realizovana. > Dobro je da pouzdane informacije obezbedim što pre. > > Dalke, kao razultat naše prepiske uskoro bi trebalo da izložim konkretno > koji su resursi neophodni za početak, koja komponenta ima koju ulogu, koji > su konkretni koraci, dinamika i šta je konačni rezultat u smislu šta smo > dodeljenim resursima resursima postigli u ovom momentu. Ukoliko to > funkcioniše, onda idemo na plan skalacije. > > Iskreno se nadam da će se ljudi uključiti, ako se ne varam ovo pitanje je > pokrenuto još 2012. godine. > > U nastavku naše već nepregledne prepiske, dodao sam svoje komentare. :) > > Pozdrav, > Nemanja > > 2017-11-21 13:00 GMT+01:00 <talk-rs-requ...@openstreetmap.org>: > >> Send Talk-rs mailing list submissions to >> talk-rs@openstreetmap.org >> >> To subscribe or unsubscribe via the World Wide Web, visit >> https://lists.openstreetmap.org/listinfo/talk-rs >> or, via email, send a message with subject or body 'help' to >> talk-rs-requ...@openstreetmap.org >> >> You can reach the person managing the list at >> talk-rs-ow...@openstreetmap.org >> >> When replying, please edit your Subject line so it is more specific >> than "Re: Contents of Talk-rs digest..." >> >> Today's Topics: >> >> 1. Re: Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9 (Predrag Supurovic) >> 2. Re: Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9 (Pedja Supurovic) >> >> >> ---------------Прослеђена порука------------------ >> From: Predrag Supurovic <pe...@supurovic.net> >> To: talk-rs@openstreetmap.org >> Cc: >> Bcc: >> Date: Mon, 20 Nov 2017 13:37:44 +0100 >> Subject: Re: [OpenStreetMap Serbia] Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9 >> >> >> On 18.11.2017. 22:44, Немања Паунић wrote: >> >>> - Preuzimanje mape sa OSM i prilagođavanje našim potrebama. Ovo bi moglo >>> da se obavi poptuno automatizvoano i povremeno. Dakle ne mora da se radi u >>> stvarnom vremenu svaki put kad korsinik zeli da preuzme ili pogleda mapu >>> vec ond kada je to zgodno. >>> >>> NP: Na ovome sam radio pre par meseci. Nisam siguran da li sam uključio >>> sve prikupljene slojeve i mislim da je ta baza bila oko 2.5GB što nije >>> ništa strašno. >>> (Molim da me ispravite sa preciznim podatkom.) >>> >> >> Pretpostovljam da je to ta veličina. >> >> Time se omogućava da se i dalje sve izmene u mapu unose u OSM - koristeći >>> sve već postojeće alate. Time bi se praktično korsitili već dostupni >>> resursi OSM, a kod nas bi bio potreban računar na kome bi se vršilo >>> automatsko preuzimanje i dopunjavanje mape. Taj računar ne bi morao da bude >>> nešto megalomansko, baš naprotiv, osim dosta prostora na disku z >>> amanipulaciju podacima, drugi resursi nisu kritični. >>> >>> NP: Ovaj deo verovatno nisam razumeo a bitan je. Ako je ideja >>> preuzimanje seta podataka sa zvaničnih servera OSMa na dnevnom nivou, zar >>> onda nećemo ponovo imati problem sa Kosovom? Koliko sam razumeo, bilo kakav >>> pokušaj rada na Kosovu se karakteriše kao vandalizovanje. Kako da >>> prikupljamo Kosovo sa OMS arhitekturom a da se čuva u lokalnoj bazi? >>> >> >> Nama su zabranili da menjamo sve ono što Šiptari unose i da unosimo >> podatke koji nisu uskladu s anjihovom politikom. S obziromda se radi o >> geografski egzaktnim podacima, najveći deose pokalapa. Problem su samo >> statusi i nazivi. >> > >> Na primer, problem je status granice i problem je što su Šiptari sve >> prebacili na šištarski jezik. >> >> Mi možemo i dalje da unosimo podatke, čak i da unosimo na srpskom samo >> što podrazumevani jezik mora da bude šiptarski. Strukura baze je takva da >> možemo da unosimo i neke naše podatke koje niko neće ni dirati ako se ne >> vide na default mapi. >> >> Licenca OSM nam doyvoljava d ami preuzmemo bazu, perpravimo je, što u >> našem slučaju znači, ispravimo status granice i prebacimo da default jezik >> bude srpski i da tako izmenjenu bazu objavimo. Te izmene ne smemo da >> uradimo na glavnojbazi ali nam niko ne brani da napravimo kopiju i izmene >> unesemo u našu kopiju. Tako kopija, opet, prema licenci, mora da bude javno >> dostupna na isti način ko i glavna. >> > >> Dakle, sa te strane nemamo problem i odatle i potiče ideja da napravimo >> sopstveni map server. >> > > NP2111: Odlično. Dakle nemamo problem sa editovanjem i nisu potrebni > dodatni resursi koji bi hostovali te mehanizme. Projekat se svodi na > preuzimanje podataka sa postojeće infrastrutkure. Pitanje licence je > kristalno jasno i još jednom potvrđujem da će se podaci distribuirati po > istoj licenci. > > Po pitanju dostupnosti baze mi je neophodan odgovor na koji način treba da > omogućimo preuzimanje podataka? (Servis, prost backup, nešto treće) Ukoliko > je u pitanju neki web servis, treba uzeti u obzir da možde nismo u stanju > da odmah odgovorimo sa ovako nečim (Primer zakačenih 200 konekcija koje > žele sa našeg servera putem WFS ili nekog drugog veb servisa da preuzmu > kvalitetne podatke koji su open. :) ) Ovde imamo primer Holandije koja je > na vestima objavila da su neki podaci postali otvoreni i da su mogući za > preuzimanje. Tog momenta je nagrnulo pola Holandije mahnnito da skida > narednih mesec do dva dana i šta im treba i šta im ne treba da imaju za > svaki slučaj ako ovi zatovre. :) > > Naravno podaci su ostali i dan danas otvoreni, ljdi su to shvatili, imaju > i dalje visok saobraćaj, ali mnogo razumnije cifre nego na početku. Ono o > čemu ne bih pričao je godišnja cifra koju izdvajaju za održavanje takve > arhitekture o kojoj Srbija može samo da mašta. Međutim sem molbe za > razumevanje dok ne uspostavimo sistem, ne pravim bilo kave nagoveštaje o > mogućoj zloupotrebi licence. > > > >> Ja se upravo najviše plašim od broja konekcija koji istovremeno treba da >>> pišu u bazu. Ukoliko se ipak ispostavi da je to direktan rad na resursima o >>> kojima pričamo, to može da bude problem. >>> >> >> Bazumenjaju samo editori. Toga nema toliko mnogo da predstavlaj problem a >> na krajukrajeva editovanej će i dalje da se radi kroz OpenStreetMaps >> servise na glavnoj mapi. Mi ćemo te izmene da preuzimamo već urađene. >> > > >> NP2111: Odlično, ovo nam isto ide u korist. >> >> Drugi deo priče koji razumem je da od prikupljene baze podataka kreiramo >>> karte pomoću određenog alata (ako sam razumeo to je kod vas MapInk), NIGP >>> za to koristi MapServer i GeoServer. Rezultat rada je najpre kreiranje >>> dostupnog veb servisa koji je neophodno ubrzati njegovim keširanjem u nekom >>> standardnom gridu za standardne razmere. >>> Rezultat keširanja je dosta brz servis koji se renderuje gotovo >>> momentalno u vidu malih .jpeg ili .png sličica. (Razlika je u što .png >>> format ima providnost, cena je što je teži.) >>> >>> Sve osnove karte koje trenutno koristi nova aplikacija su napravljene na >>> ovaj način, jedna od tih karata podseća na OSM (https://a3.geosrbija.rs/ >>> ). >>> Ovde vas pozivam da za sada deo informacija koji vam je značajan >>> prikupite alatima za crtalnje i eksprt u neki od standardnih formata. (na >>> primer vektorizacija po ortofoto snimcima visoke rezolucije). >>> >>> Sam postupak keširanja traje relativno dugo zato što vreme raste >>> eksponencijalno sa svakim sledećim zum levelom. Količina tih podataka na >>> disku zna da ide i do 0.5TB. >>> (Ukoliko neko od vas ima iskustva sa keširanjem podataka, zamolio bih >>> vas da podeli informaciju o konačnoj vrednosti keša OSM mape za teritoriju >>> Srbije sa objašnjenjem kako to radite i u kom formatu.) >>> >> > NP2111: Odlično, ovo nam isto ide u korist. Pre svega ovde mi i dalje fali > koja je tačna procedura kreiranja web servisa od podataka iz baze. Dakle > koji alat se koristi i da li je procedura slična onoj koju sam ja opisao a > sa kojom imamo iskustvo. > > Ne mora da se radi generisanej celog keša odjednom a mislim da to niko >> tako i ne radi. >> >> Ja sam za neke druge potrebe radio nešto slično i ja sam pravio keš koji >> je dinamičan: kada korsinik ztraći određenu sličicu, serer proveri da li u >> kešuiam tu slučicu i akje iam d ali je dovoljno sveža i ako jeste da je >> korisniku. Ako nema sličice ili nije dovoljno sveža odna je preuzem od >> nadređeng map servera. >> >> Tako se operećenje raspoređuje na duži vremenski peroiod i samo na one >> sličice koje se zaista i koriste. >> >> Toretski, mi bi mogli da na map serveru rendersujemo samo sličice koje >> prikazuju teritoriju Srbije a da ostale preuzimamo sa OSM map servera, ali >> je bolej da naš serer renderuje celu planetu iz razlgoa jednoobraznosti >> renderinga. >> > > NP2111: Imam iskustvo sa keširanjem na zahtev i trenutno nemam stav. Bio > sam zagovornik iz istog logičnog razloga. Međutim ukoliko saobraćaj ili > recimo luckasta skripta dohvati otvoren servis da pravi keš iz zabave, može > da se desi šah mat u smislu da nam skripta brže puni diskove od onoga što > mi stižemo da ispraznimo. :) > Otvoren sam po ovom pitanju, nemam konačno mišljenje, ali svakako bi mi > dobro došlo ukrštanje mišljenja i naravno konačna projeckija podataka na > disku. > >> >> Jednobraznost je potrebna jer je vrlo moguće da mi postaivm nešto >> drugačiaj pravial renderovanaj elemenata mape, prilagođena našim potrebama >> ili, recimo, našim kartografskim standardima. >> > > NP2111: Imam iskustvo sa ovim. Podatke bi renderovali u standardnom OSM > gridu upravo iz razloga kombinacije. Za potrebe geoportala se koristi > projekcija EPSG: 32634 (za namenske zum nivoe) dok brzim pregledom vidim da > OSM mapa koristi dve standardne EPSG: 4326 i EPSG: 3857. Ukoliko ne grešim, > genersisanje sličica bi trebalo odraditi za svaku projekciju. Dakle > redudantnost podataka skldišta. Naravno ukoliko ide na zahtev možemo ići sa > optimističnom pretpostavkom da će to da nam štedi resurse. > > > U priči keširanja dolazimo do glavnog problema kada se napravi izmena u >> bazi i onda treba rekreirati keš. Ukoliko postoji neki elegantan način, rad >> sam da čujem više o tome. >> Sa takvim sitnim zamenama nemam iskustva. Moja ideja je da se pusti keš >> za neki minimalni obuhvatni pravougaonik gde je došlo do izmene. Kao >> problem ostaje kako to područje automatski detektovati? >> > > Kao što rekoh ja sam radio keširanje ne nivu jedne sliice. Svaki put kada > korsinik zatraži sličicu, ja proverim da li je imam u kešu ako je imam, > izbacim je, ako je nemam preuzmem sa map servera. Pored toga imam i proveru > zastarelosti, pa ako je sličica u kešu ali je starija od željenog perioda, > onda je prvo osvežim u kešu pa prosledim korisniku. > > Na taj način moj keš nije uopšte opterećen as tim šta kad kešira, već se > to inicira samom posećenošću sajta, odnosno upitima. Kada prvi korisnik > zatraži neku sličicu iz mape, ona će biti keširana i nadalje svaki sledeći > put kad bilo ko traži tu sličicu dobiće je iz keša. > > Keš se tokom vremena puni podacima na osnovu upita korsinika. Ako > korisnici neki deo mape uopšte ne pregledaju, toga neće ni biti u kešu. > > Meni se to pokazalo kao prilično efikasno po pitanju resursa. > > NP2111: Ovo su teorijske prednosti keša na zahvev koji je naročito > isplativ ukolik broj korisnika nije veliki. Na većem broju korisnika pri > ograničenim resursima imao sam i negatvino iskustvo. Za sada bih ovo > pitanje ostavio kao otvoreno do neke estimacije teorijske vrednosti > podataka. > > > *Ovde moram biti prilično otvoren. S obzirom na to da se radi o državnoj >> infrastrukturi, možete pretpostaviti da pristup ovom serveru u smislu >> logovanja i administriranja baze ne bi bilo omogućen nekom iz OSMa >> zajednice. Nadam se da to ne predstavlja prepreku jer mislim da je >> mehanizam najbitniji a dostupnost bi se garantovala institucijom. >> Ovde očekujem buru u smislu trud cele zajednice pokušavamo da stavimo u >> crnu kutiju itd. >> > > Ne znam koliko će to biti praktično izvsti ako neko od ljudi koji dobro > poznaju map server i rendering alata treba to da podešava. > > NP2111: S obzirom na veličinu sistema i zrelost tehnologije očekujem da > ovde postoji dobra dokumentacija + primeri dobre praske. Konfiguracija > servra bi bila odrađena uz konsutalaciju sa onima koji imaju iskustvo, ali > praktično realizovana od ljudi čija je tehnička nadležnost nad serverom. > P.S. Da li pod terminom map server se podrazumeva naziv za server za > genersianje sličica ili rešenje http://mapserver.org/ sa kojim imam > iskustvo? > > To bi se, pretpostavljam, rešavalo u praksi.Pretpsotavljam da niej ni > problem napraviti neki izolovan resurs kome mogu da pristupe i osobe sa > strane sa odgovarajućim ovlađćenjima a koje ne bi imale pristup drugim > stvarima. > > NP2111: Prilično otvoreno pitanje. Ovlašćenje za tako nešto nije baš > trivijalno dobiti, ali tehnički je izvodljivo ukoliko se ispostavi da > postoji potreba za tako nečim. > Međutim, to bi značilo da je primenjena tehnologija baš specifična pa da > ne postoji ekspert koji ima iskustvo sa tim. Ne verujem da je to naš slučaj. > > Logičnijeg objašnjenja nema od toga da bi podatke publikovali pod istom >> licencom i da niko nema korist od nečega što je neažurno ili ne >> funkcioniše. Molim vas da ne trošimo energiju na ovaj deo. >> > > Da, to je vrlo važno da bude jasno kao princip. To čaki nije stvar izbora, > OSM je objavljen pod takvomlicencom da je to obavezno - podaci moraju da > budu otvoreni. > > NP2111: Još jednom potvrđujem. :) > > - Drugi deo je serviranje mape korisnicima. Vremenom će za to trebati >> dosta resursa u smislu internet protoka jer kada mapa bude dostupna porašče >> i interesovanej za nju, počeće ljudi da nju korsite kao podlogu na svojim >> sajtovima umesto Google map. Vremenom to će sigurno da postane prilično >> veliko. >> > > Keiranje omogućava da se lako napavi cela farma keš servera kojima bi > jedini posao bio da rasterete glavni map server od velikog broja upita. Tak > keš server može da bude i vrlo jednostavna PHP skripta, kojoj samo terba > dovoljno prsotora da može da čuva keširane podatke, tako da to može svako > ko ima poterbu i resurse može sam da postavi keš server. > > NP2111: Farma servera zvuči prilično lepo, ali trenutno nećemo glasno o > tome. :) Za početak skromno i malim koracima ka funckionalnom rešenju i > omogućavanju mehanizma da neko treći uspostavi keš server na sopstvenim > resursima. Budemo li odmah zapucali na farmu, neće da bude dobro. :) > > U stvari, glavni map sever ne bi ni trebalo da bude izložen direktnim > upitima krajnjih korisnika već bi do njega uvek trebalo da se dolazi preko > nekog keš servera. > NP2111: Definitivno mi treba pojašnjenje termina map server. :) web server > (skripta) koji pravi prvi nekeširani servis od podataka iz baze? > > Može se napraviti da map server pored same mape obezbedi recimo i registar > keš servera tako da se omogući da neko ko koristi mapu može da iz registra > uzme listu aktivnih keš servera i nasumično uzima podatke sa njih, tako da > se opterećenje može dodatno raspršiti. > NP2111: Bilo bi mi zanimljivo da čujem više o ovome ako je rešenje iz > prakse. Nisam siguran da imam ideju za implementaciju ovoga. > > NP: Uvod o ovome se nalazi gore. :) Da, definitivno ovo je problem koga se >> najviše plašim. Generalno postoji velika potražnja za servisima i taj >> konačni bum će da se desi relatvino brzo, a siguran sam da trenutno nemamo >> resurse koji mogu to da podnesu. >> > > Ovaj problem ima i OSM. Glavni OSM map server trpi poprilično opterećenje > i preporuka je da se on ne koristi već da se uvek ide na neki alternativni > izvor. > NP2111: Ne treba spominjati glasno u ovoj fazi. Bitno je da smo svesni i > da odmah u startu nudimo koncept za rešavanje ovog problema. Podizanje > servera koji neće moći da radi nije rešenje koje će biti opravdano i živeti > dugo. > > Međutim, za sad kako nemamo ništa, realizacija kakve takve infrastrukture >> bi bila dovoljna za jačanje zajednice i stvaranje održivog koncepta. U >> startu treba voditi računa o modlularnosti i skalabilnosti. >> > > Upravo tako. Mi smo u fazi kada terba osmislitii napraviti sistem, a > rpboelm opterećenja treba predvideti i rešavati naknadno. Ja sam uveren da > će keširanje to sve da reši, pogotovo zato što to može da se uradi veoma > fleksibilno i lako se nadograđuje. > NP2111: Početni oprez nije na odmet. Ne gubiti iz vida da će početni > resursi biti neko vreme ograničeni bez obzira na skalaciju saobraćaja. > > > NP: Ovo je prilično konstruktivan predlog, ali nisam siguran kako bi >> funkcionisao u praksi. Ako bi to bilo od 0.5 do 1 TB sličica koje dinamično >> menjaju na dnevnom nivou, to bi bila katastrofa. >> > > Iako se izmeen abze mogu raditi u bilo kom trenuktu, rendering ne mora. > Rendering može da se radi povremeno upredefinisanim intervalima. Ne mora > sve što se ucrtabaš odmah da se vidi namapi, bar ne dok to predstavlja > veliko opterećenej sa resursima. > > S druge strane, mislim da alati za rendering umeju da urade rendering samo > onoga što je menjano tako da se ne mora svaki put renderovati cela mapa. > > NP2111: alati za rendering su za mene prilično uopšten pojam. Nije na > odmet definisati tačnu metodologiju koju OSM koristi. Određeno iskustvo i > ideje imam. Svodi se na slučaj da keš postoji i da se ažurira u dve > varijante: ako je stariji od određenog vremena sam od sebe ili na > korisnički zahtev ukoliko je starij od određenog vremena. > > Na primer da bi obrisali ili prekopirali poptun keš, možda potrošite i >> više od jednog dana. :) To su dosta sitni fajlovi večičine od 2KB do 256KB. >> > > Neam ptrebe da se ceo keš odjednom ažurira, kao što sam već rekao, mogu se > u keđu ažurirati pojedinačne sličice, i to onako kako dolaze zahtevi za > njima. Znači, ono što korisnicima treba to će da se ažurira, ono što im ne > treba ili treba ređe, neće se tako često ažurirati, to jest ažuriraće se > onda kada nekom zatreba. > > NP2111: Ok, ovde je jasno da pričamo o drugoj varijatni. :) > > > Ovde verovatno možemo govoriti o skladištenju tih podataka u bazu. Čitanje >> je u tom slučaju nešto spronije nego čitanje sa diska. Bitno mi je da >> napomenem da sa replikacijom takve baze na druge lokalne nemam iskustvo. >> Ukoliko znate nekog ko ima, rad sam da čujem. >> > > Sumnajm da ej to dobra ideja. Stavljanje slika u bazu retko kad sepokazalo > kao praktično rešenje. Fajl sistem je sasvim dobra baza za držanje slika a > brže i praktičnije od toga i ne može da bude. > > NP2111:Ovih dana aktivno čitam o ovom problemu. Činjenica je da fajl > sistem ima odgovarajuća ograničenja + problem optimalne veličine blokova na > disku što je konfigurabilno. > > Povrh toga, kada postoji sređena baza sa mapom neko može da postavi svoj >> rendering server i da namesti drugačiji rendering mape, koji je izgledom >> prilagođen nekim specifičnim potrebama (opšta mapa, saobraćajna, >> biciklsitička mapa, planinarska mapa, metoeorloška mapa i slično). >> >> NP: I ovde ste mi pomogli. Svaka nova koju bi voleli da vidite, da >> kažemo 0.5 TB više. (Molim da se ne uhvatite fiskno za iznetu vrednost. >> Možda je više, možda je manje. Voleo bh ako neko zna tačno ili ima priliku >> da testira.) Ako znate nekog sa lokalnim serverima iz neke druge zemlje >> hajde da pitamo za najbolju strategiju. >> > > Jeste, ali to nije problem za map server. Ako neko hoće da renderuje > drugačiju mapu od one koju glavni map server obezbeđuje, onda neka obezbedi > i sve potrebne resurse za to. > > Na samom glavnom map serveru mogu da se urade neke optimizacije. On će > verovatno sadržavati neke podatke koji se mogu prikazivati kompbinovano, > slično kao što i sada radi geosrbioja.rs, samo što to ne terba da se radi > kao sada na geosrbija.rs da svaki put kada korisnik zatraži određeni > prikaz server mora da izrenderuje sliku sa traženim elementima mape. > > NP2111: Huh, ovde govorimo već o par stvari. Servisi osnovne karte su > keširani servisi. Servisi ortofoto snimaka su keširani servisi. Vektorske > teme na geosbiji se renderuju direktno iz baze. Ukoliko su podacii > inteksirani i njihova geometrija nije prevelika i prekomplikovana ovo je > jako brzo rešenje koje štedi dosta prostora na disku. Takođe prednost > vektorskih podataka je u tome što omogućavaju više nego slike. Na primer > opcijom na klik parcele vraća se određena osobina koju vektorski objekat > čuva uz sebe. Takođe moguće je raditi neke druge prostorne upite koji nad > slikama nisu mogući. > > Ovakva osobina na OSM nije neophodna s obzirom da je njena glavna uloga da > bude osnovni sloj. > ----------------- > > Kod prikaza kakav je potreban - da se učitavaju male sličice - taj pristup > je nepraktičan. Em bi trošio mnogo procesorskog vremena em bi za prilično > veliki broj kombnacija morao da se renderuje mnogo raznih setova sličica. > > Umesto toga, server može da renderuje slojeve, recimo, osnovni sloj mape, > sloj administrativnih granica, sloj nečeg trećeg i klijent u prikazu treba > da uključi učitavanje potrebnih slojeva koji će da se preklope i daju > konačan izgled mape. Tako se izbegava renderovanje mape za sve moguće > kombinacije. > > NP2111: Ok. Ovde sad govorimo o .png fajlovima podeljenim po lejerima > uskladištenim u fajl sistemu. Konačna mapa se kreira kombinovanjem više > lejera. > Prva stvar koju primećujem ok dobili smo mgućnosti za više kombinacija i > više mapa, ali ako imamo 10 slojeva x0.5TB nijsmo baš uštedeli resurse. > > Kešu je nebitno da li to bila sličica sa 5 ili 1 slojem. Naravno ovde može > da se govori o težini .png fajla da ukoliko ima više boje njegova veličina > je veća, dok ukoliko su to bele sličice je oko 2KB. Takođe ukoliko govorimo > o Linux serveru moguće je uspostavljanje simboličkog linka da se svi > uniformni tajlovi referišu na jedan (na primer sve bele pločice imaju > referencu na jednu). Za Windows servere nije mi poznato da imaju ovu > funkcionalnost. > > Takođe, ako bi se sve ovo oko unos amape podiglo na viši nivo, to bi >> sigurno podstaklo mnogo ljudi da se uključe. >> >> NP: Na dalje bih već bio oprezan, trenutno nemamo ništa ali smo svesni >> potencijala. To treba lagano kroz vreme pokazati na mnogo mesta dok ne >> poprimi pravi nacionalni značaj. >> > > Editovanje OSM mape ne troši naše resurse tako da uključivanje više ljudi > naš serer ne bi ni osetio. > > NP: Razumem u potpunosti, ali nam treba smirenost jer borba tek predstoji. >> Varnice i trzavice na obe strane to neće dovesti na dorbo. :) >> Možda sam ja bio preoptimističan da naletim na bolje tako što ću da se >> ušetam i kažem e ljudi ajde da uradimo to i to jer šansa posotoji a namera >> je dobra. >> > > Naravno ja sam uveren da ovo sve može dobro da se uradi, da se dobije > kvalitetan sevis i to tako da rezultati budu dostupni građanima Srbije. > > NP2111: Čim budemo imali neku estimaciju resursa i konkretnu strategiju > kojim koracima idemo i šta očekujemo biće ovo više od verovanja. :) > > Sa naše strane, osnovni razlog rezervisanog stava je strah da ono što se > uradi ne ostane u zatvorenim krugovima. > > NP2111: Dosadilo mi da pišem. Ljudi otovreno :D > > Ja bih vas zamolio da razumete da je priča dosta složenija od RGZa. Za >> početak, sve bih vas ispravio da to nije RGZ. NIGP je Nacionalna >> infrastruktura geoprostornih podataka koja je po svojoj hierarhiji iznad >> RGZa u smislu da je RGZ samo jedan član. Ravnopravno ga čine ga i druge >> institucije (subjekti NIGPa), a njegovo krovno telo je Savet NIGPa. Istina, >> Savetom trenutno predsedava RGZ. I istina, u okviru RGZa postoji odeljenje >> za NIGP iz koga centralni deo prče počinje. RGZ je logičan izbor jer >> proizvodi najveću količinu prostornih podataka, ima stručni kadar koji zna >> da upravlja prostornim podacima i ima mnogo više uloženo u softversku i >> hardversku infrastrutkuturu od drugih instituija kojima se trudi da pomogne >> kako bi se NIGP razvijao u pravom smeru. Na ovome je akcenat u narednom >> periodu. >> >> Pitanja servisa i otvaranja podataka su i te kako aktuelna a zavise od >> mnogo faktora. To nije nešto na šta trenutno bilo ko od nas može da utiče >> bilo kakvim komentarom ili raspravom. Predlažem da štedimo energiju i da se >> držimo prvog koraka. Delajmo tamo gde ima prostora. >> > > Da, sad je jasnije. Ja sam već video da je na najvišem nivou pokrenut taj > proces otvaranja podataka pa sam tako i razumeo ovo tvoje javljanje. > Mislim da je OSM kao platforma idealan da se to realizuje. > > NP2111: Javljanje nema direktnu vezu sa otvaranjem podataka. Otvaranje > autoritativnih podataka gde inistitucija kaže podatak je besplatan i ja > snosim odgovornost ukoliko nešto nije dobro je priča za sebe. > > Priča OSM mapa ili nekog sličnog projekta ne vuče ovu vrstu odgovornosti. > Dakle podaci sve i sa dobrom gemetrijom teritorijalnih jedinica, zaštićenim > područijima i ostalim neće zameniti autoritativne podatke u potpunosti. > Dakle OSM mape su u pravom smislu reči otvoreni podaci koji se koriste na > sopstvenu odgvornost. Naravno usled snage zajednice oni se mogu koristiti > za mnoge primene i smatraju se za pouzdane do nivoa svakodnevne upotrebe. > > Banalan primer je da OSM ne snosi odgovornost za nepoštovanje podataka za > Kosovo. Dakle postojanje Kosova je nečije viđenje za koje niko ne snosi > dogovornost ukoliko na osnovu toga nastane neka šteta. Naravno ne govorimo > o nekim ekstremnim situacijama gde pritisak bude toliki da na kraju svako > mora da snosi odgovornost. > > Opet da ne bude zabune, otvaranje podataka RGZ ne znači da svi podaci > moraju da se otvore. > > NP2111: Nadam se da je izlaganje iznad pojasnilo koncept i da problematika > nije na tom nivou trivijalna. > > Pedja > > --- > This email has been checked for viruses by Avast antivirus software. > https://www.avast.com/antivirus > > > > > > ---------------Прослеђена порука------------------ > From: Pedja Supurovic <pe...@supurovic.net> > To: talk-rs@openstreetmap.org > Cc: > Bcc: > Date: Mon, 20 Nov 2017 22:54:33 +0100 > Subject: Re: [OpenStreetMap Serbia] Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9 > > On 20.11.2017 18:45, Немања Паунић wrote: > > Prva napomena da mi je poruka ponovo stigla privatno, ne preko liste. :) >> > > Hmmm... Gmail je izgleda nešto prekonfigurisao liste pa odgovori ne idu na > listu nego privatno ;( > > A drugo, da li mogu dobiti malo pojašnjenje za ovu statistiku? >> Da na kom nivou je broj korisnika? (dan, nedelja, mesec) >> Koji su ovo korisnici? (Oni koji vektorizuju na mapama ili oni koji >> koriste mapu?) >> > > Nema nekih objašnjenja ali meni izgelda na ukupno brojno stanje na > navedeni datum. > > Sledeće vradnosti pretpostavljam da se odnose na same podatke u broju >> entiteta. I to tačkastih i linijskih. (Na primer putevi, pešačke i >> biciklističke staze) >> >> Number of nodes:8497716 >> >> Number of ways:787627 <tel:787627> >> >> Number of relations:7278 >> > > Da, ovo su osnovne tvi vrste podataka u bazi. > > Šta je sa ostalim podacima? >> Da li postoji negde vrednost koja kaže koliko ovo iznosi bazi? >> > > Ovo sam uspeo da nadjem. Ne znam da li negde postoji neka podrobnija > statistika. > > Da li imamo nekog kog mogu da kontatkiram vezano konfiguraciju servera, >> kako bi proverili izvodljivost plana? >> > > Mi ne funkcionišemo kao organizacija u kojoj su podeljeni poslovi. Čak se > uglavnom i ne poznajemo. Pokušavam da kontaktiram ljude da vidim ko je > aktivan i ko se čime bavi. > > Pitanje koje nismo podigli do sad je šta je sa susednim zemljama. Ako >> budemo imali lokalizovan server, pretpostavljam da bi pored Srbije bar u >> nekoj meri trebalo hostovati i okolne zemlje kako bi mapa imapa punu >> upotrebljivost oko granice. (Na primer ko putuje u Hrvatsku, glupo bi bilo >> da mu je kraj puta na granici sa Srbijom.) >> > > OSM baza sadrži celu planetu. Mi možemo da renderujemo mapu za celu > planetu ili samo onaj deo koji prikazuje Srbiju a ostalo da preuzimamo već > renderovano sa OSM. > > Izvinjavam se što sam te zatrpao ovolikim pitanjima. Ako ovo ne guramo >> sad, onda biće da se pripremamo za april a do tad može mnogo da se promeni. >> Ako nemamo ljude koji znaju, onda je peporuka da testiramo emirijski. >> > > ja se nisma bavio administracijom baze tako da ja lično ne znam mnogo > tome, ni kako se postavlja map server ni kako se preuzima baza ni kako se > renderuje. Znam o tome samo informativno. Meni je najvećiproblem što su svi > ti alati manje-više predviđeni z aLinuks okruženej koe ja ne korsitim > aktivno. > > Da znam više, već bih ja to sve imao urađeno na svom serveru. > > Očekujem da će se javiti ljudi koji su radili serversku stranu. > > >> 2017-11-20 14:12 GMT+01:00 Predrag Supurovic <pe...@supurovic.net >> <mailto:pe...@supurovic.net>>: >> >> Stats for serbia.osm.pbf >> >> Date of file:20171031 >> >> Number of users:5806 >> >> Number of nodes:8497716 >> >> Number of ways:787627 <tel:787627> >> >> Number of relations:7278 >> >> >> Mada mislim da ovo nije obuhvatilo sve podatke. >> >> Pedja >> >> > > > _______________________________________________ > Talk-rs mailing list > Talk-rs@openstreetmap.org > https://lists.openstreetmap.org/listinfo/talk-rs > > >
_______________________________________________ Talk-rs mailing list Talk-rs@openstreetmap.org https://lists.openstreetmap.org/listinfo/talk-rs