** Pad nataliteta u Crnoj Gori
*** Nema beba bez kredita
** Losa ekonomska situacija, nezaposlenost, male plate te
strah od neizvjesne buducnosti osnovni su razlozi sto se
mladi parovi u crnoj gori ne odlucuju da prosire svoju
porodicu. S dobrim razlogom: za izdrzavaje
novorodenceta potrebno je, prema cijenama u podgorickim
prodavnicama, izdvojiti - oko dvije hiljade maraka
AIM podgorica, 12.12.2001. godine
Prirodni prirastaj u Crnoj Gori u posljednih pet decenija
opao je za oko 60, a broj novorodenih za 25 odsto. Broj zivorodenih u
odnosu na broj mrtvorodenh smanjen je sa 323,3
na 169,9 promila, dok broj starijih od 65 godina u ukupnom stanovnistvu
iznosi 11,52 posto. U nedavno izaslom
Statistickom godisnjaku objavljeni su ovi podaci, koje za
sada nije komentarisao niko od crnogorskih zvanicnika.
Ovi podaci govore da je Crna Gora postala zemlja sa vrlo starim
stanovnistvom (zemlje koje imaju 10 i vise procenata stanovnika starijih
od 65 godina smatraju se zemljama sa vrlo starim stanovnistvom).
Istovremeno ukazuju na nepovoljna demografska kretanja koja bi, u
slucaju da se stanje ne promjeni, mogla dovesti i do bijele kuge.
Analiticari razloge pada nataliteta u Crnoj Gori vide u
kombinaciji vide faktora: sve brojnije migracije mladeg
stanovnistva, veliki broj neozenjenih i neudatih, veliki broj
porodica sa malo djece...Ipak, jedan od najbitnijih je - losa
ekonomska situacija.
Prosjecna plata u Crnoj gori iznosi oko 250 maraka.
Suma koju je potrebno izdvojiti da biste spremno docekali novorodence
mnogo je veca.
"To kosta dvije hiljade maraka. Nema potrebe da
racunam, ja to znam iz svoje kuce", kaze Milena Bajic,
prodavacica u podgorickoj radnji bebi opreme, posto je
tek ovlas pogledala spisak stvari potrebnih za novorodence. Ipak,
nekoliko minuta kasnije pristaje da tacno izracuna cijenu, sabirajuci
stvar po stvar. Sve ukupno kosta - 1.987 maraka.
"Pa dobro, evo: krevetac - 300 maraka, tri posteljine - 150 maraka,
ogradica - 200 maraka, dvije mu{eme za du{ek - 120 maraka", mrzovoljno
sabira, povremeno mi upu}uju}i pogled koji
ka`e: "Ne vjeruje{ mojoj procjeni?". Pa nastavi: "}ebence - 60 maraka,
frotir - 40 maraka, sto za povijanje bebe sa kadicom i ormari}em - 400
maraka, {ampon za kupanje - 5 maraka, termometar za vodu - 8 maraka,
sobni termometar - 8 maraka, lampa - 10 maraka, sedamdeset komada
pamu~nih pelena - 105 maraka, deset benkica - 20 maraka, 3 kapice - 12
maraka, dvije fla{ice - 10 maraka, ka{i~ica - 3 marke, cucla- 5 maraka,
sud za otkuvavanje fla{ica - 100 maraka, {tapi}i za u{i -1,5 maraka,
vla`ne maramice -3,5 maraka, makazice za nokte - 8 maraka, sterilna gaza
-5 maraka, pavlovi}eva mast - 5 maraka i kolica - 300 maraka".
Naravno, spisak ne obuhvata cipelice koje se mijenjaju svakih sest
nedjelja, kozmetiku, garderobu, hranu, igracke i sve
druge, neiscrpne, potrepstine za dijete, koje zahtjevaju dodatne
finansije.
Dakle, da bi mogli spremni da docekaju novorodenu bebu, roditelji u
Crnoj Gori trebalo bi da po jednu platu "kriju pod slamaricu" citavih
osam mjeseci ili, u slucaju da "cuvaju" obje zarade, cetiri mjeseca.
Naravno, pod uslovom da se za to vrijeme odreknu i hljeba.
>Bilo bi netacno za sve okriviti samo ekonomsku situaciju.
Ona jeste jedna od determinanta, ali ne i jedini razlog. Nijesu
nasi preci, recimo prije Drugog svjetskog rata, zivjeli imucnije.
Naprotiv. Ali, tada je stopa prirastaja bila veca. Stoga moslim
da i Crna Gora prolazi kroz onaj trend takozvanih 'malih
porodica' koji je vec odavno na Zapadu praksa<, kaze dr
Zarko Micovic, republicki ministar zdravlja.
Micovic napominje da bi trebalo napraviti sociolosku studiju
da bi se na to pitanje dao validan odgovor, ali da - osim
ekonomskih - valja racunati i na druge faktore koji mlade
parove odvracaju od brojnog botomstva. >Kada znate sto se
sve desavalo tokom posljednje decenije, ratovi, radanjae i
nestajanje drzava, sasvim je noramaln strah mladih ljudi
od neizvjesne sjutraspnjice. Cak i kod onihg koji su
relativno dobro sitirani<, zakljucuje dr Micovic.
Ipak, da je nezavidna ekonomska situacija osnovni razlog pada nataliteta
u Crnoj Gori, pokazuje i moto mladih Crnogoraca.
"Necu da radam sirotinju", tako je zapisano na grafitu u centru
Podgorice.
"Kako da podizemo bebu, kad nemamo ni stan", zali se mladi podgoricki
par. Mladic, ime mu je Vldan, ima 35 godina, zaposljen,
sa mjesecnom zaradom od 400 maraka. Djevojka ima 24 godine
i studira pravo. Zabavljaju se sedam godina, ali sa njegovom platom
i njenim dzeparcem ne mogu da zasnuju porodicu: "Nemoguce je.
Finansije su najveci problem. Mislim da ne bi trebalo da
objasnjavam zasto. Jednostavno, ne usu|ujemo se na takav korak.
Jedva i sebe izdrzavamo, a ova drzava ne pruza nikakvu pomoc ni
motivaciju za tako nesto", objasnjava Vladan.
Slicno govore i drugi parovi koje smo anketirali. Razlozi sto
jos uvijek nijesu zasnovali porodice uglavnom su isti.
Nema novca, nema drzave, jedva i sebe izdrzavaju, imaju
vec jedno...i najbitnije - nema kredita.
Tacno je, krediti za novorodencad ne daju se u Crnoj Gori. Od decembra
ove godine Crnogorska komercijalna banka planira takav potez, ali samo
za odabrane. Uslov za podizanje kredita je da 30 posto od sume koju
podizete vec stedite u istoj banci.
Tacnije: nema kredita - nema beba.
Oni koji se sjecaju "zlatnog doba kredita i para" opravdavaju sve manji
broj novorodencadi u Crnoj Gori. "E, dijete moje,
ovo je stvarno strasno", kaze starija gospoda, inace penzionisana
uciteljica. "Nije ni cudo sto se ovi mladi ne uzimaju i na
radaju. Od cega, pita se. Razmislja par sekundi, oci joj
gube onaj tuzni izraz i pocinje: "Drugo je vrijeme bilo nekad. Moglo se.
Nije se ni razmisljalo o takvim stvarima. Kad sam ja rodila svoju prvu
cerku, uopste nijesam mislila o novcu. Bitne su mi bile neke druge
stvari - hoce li biti zdrava, hocu li znati da je vaspitam kako
treba..., mogli ste da se zaposlite, da podignete kredit".
Nekad se radalo na kredite, a danas oni rodeni na kredit cekaju kredite
da ne bi radali sirotinju. Trista maraka ocigledno nije dovoljno i s
jedne strane opravdan je pad nataliteta. Da sve bude
cudnije, dr-ava Crna Gora, koja je i platila istrazivanje pada
nataliteta kao da se ne brine da objasni zasto se to desava.
# Milena PEROVIC (AIM)
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
