http://www.pcnen.cg.yu/novi/drugi/20.htm
Prve crnogorske nezavisne elektronske novine (PCNEN)
Drugi pisu:
27.10.2002.
Prevlaka nas spaja
Vjerujem da Prevlaku mozemo iskoristiti kao mamac za
strane investitore i europsku potporu. Ako Europa doista
zeli stimulirati drzavne odnose i ako zeli jednu crnu
tocku regije pretvoriti u tocku europske perspektive,
onda bi nam trebala i pomoci. Mi smo za to spremni
Pise Vuk DjURICIC
S predsjednikom crnogorske drzave i liderom
pobjednicke koalicije "Za europsku Crnu Goru" Milom
Djukanovicem razgovarali smo o izborima, pobjedi
crnogorskog bloka i porazu prosrpskih snaga,
prioritetima od kojih Crna Gora ne kani odustati,
referendumu, odnosima s Beogradom i medjunarodnom
zajednicom, tzv. duhanskoj aferi i Haagu, Prevlaci i
odnosima s Hrvatskom.
Sto za Crnu Goru i njezinu buducnost znaci pobjeda
koalicije "Za europsku Crnu Goru"?
Rijec je o presudnoj pobjedi demokratskog i
proeuropskog koncepta drzavne politike u Crnoj Gori.
Sto je bilo presudno za uvjerljivu pobjedu crnogorskog
bloka?
Sacuvali smo mir, multietnicki sklad, sacuvali smo
drzavne temelje Crne Gore u vrijeme kad su oni bili
ugrozeni djelovanjem Miloseviceve diktature i okrenuli
smo Crno Goru prema Europi. U predizbornoj kampanji,
pak, mi smo jedini govorili o priritetima drzavne
politike
u iducem razdoblju i koncentrirali smo paznju crnogorske
javnosti na ekonomska pitanja.
Klasicna izdaja vodjstva liberala
Tvrdili smo da je Crna Gora relativno uspjesno izasla iz
najteze faze u svojoj novijoj povijesti. Sad su nam
pririteti iskorjenjivanje siromastva, rjesavanje
socijalnih
problema i otvaranje ekonomske perspektive. U situaciji
smo da mozemo formirati stabilnu i kompetentnu vladu
koja ce nastaviti s provodjenjem ekonomskih i
demokratskih reformi, i s priblizavanjem Crne Gore
Europi.
Je li osnovni cilj Vasih protivnika u predizbornoj
kampanji bio zaustavljanje procesa stvaranja samostalne
crnogorske drzave?
Da. Njihova osnovna ideja je da obezdrzave Crnu Goru i
ucine je bezlicnim dijelom unitarne drzave koja bi po
logici stvari trebala biti nekakva prosirena Srbija.
Zalosno je sto se tome u posljednje vrijeme sasvim
otvoreno, a prije, rekao bih, pritajeno, prikljucio i
Liberalni savez Crne Gore. Zato je nas zadatak na
izborima bio tezi jer dio ljudi, vodjen pozitivnim
emocijama prema LSCG-u, zbog casne uloge koju je ta
stranka imala devedesetih godina, nije zelio prihvatiti
cinjenicu da se radi o klasicnoj izdaji nacionalnih
interesa
od aktualnog vodstva stranke. Medjutim, te su snage
uvjerljivo porazene.
Sto ce rezultati izbora donijeti Crnoj Gori na
medjunarodnom planu? Nakon promjena na politickoj
sceni Srbije i odlaska Milosevica, moze se reci da je
EU,
pa i dijelom medjunarodna zajednica u cjelini, bila u
stanju jedne, najprije otvorene, pa onda latentne
euforije. Zbog toga nisam siguran da su bas do kraja
objektivno sagledavali odnose Crne Gore i Srbije. Bili
su
skloniji onome sto je govorio novi, sluzbeni Beograd
nego onome sto je predlagala Crna Gora. Kao sto je
poznato, stav Europske unije presudio je da Crna Gora
ne bi smjela jednostrano, dakle bez suglasnosti
Beograda, inzistirati na svojoj nezavisnosti, a ako se
ne
usuglasimo, onda trebamo prihvatiti formulu produzenog
trajanja drzavne zajednice s pravom da nakon tri godine
preispitamo svoj drzavni status. EU nije s dovoljno
ozbiljnosti pristupala argumentima Crne Gore, ali
izborni
su rezultati posve jasan signal svima, i Srbiji, i
regionalnom okruzenju i Bruxellesu.
Hoce li se odnos europske administracije promijeniti?
Najvaznije je da se i u Beogradu i u Beuxellesu, odnosno
dijelu njegove politike, odbaci ideja o reviziji
beogradskog sporazuma. Nakon sto su dobili
kooperativnost Crne Gore i obecanje da necemo
inzistirati na referendumu tokom ove godine, neke
politicke strukture ga pokusavaju revidirati i stvoriti
cvrscu drzavnu zajednicu.
To za Crnu Goru nije prihvatljivo?
Mi smo beogradskim sporazumom napravili moguci
politicki kompromis i sacuvali pravo da nakon tri godine
odlucimo o svojoj nezavisnosti, ali smo tim sporazumom,
sto je posebno vazno, u razdoblju do referenduma
sacuvali vrlo visok stupanj drzavne samostalnosti u
okviru te nove drzavne zajednice. To smeta
unitaristickim krugovima u Srbiji i Crnoj Gori, ali
mislim
da bi i neki iz Europe zeljeli stvoriti cvrscu drzavnu
zajednicu, vjerojatno zbog toga sto bi to njihov zivot
ucinilo ugodnijim u poslu vodjenja te drzavne zajednice
preko asocijacije i stabilizacije do Europske unije.
Stoga
mislim da je najznacajnija poruka koju su odaslali
rezultati parlamentarnih izbora da se Crnu Goru bilo
kakvom "naknadnom pamecu" i nametanjem revizije
beogradskog sporazuma ne smije prisiljavati na ono sto
ona nije prihvatila i sto nije u njezinu drzavnom
interesu.
Sto bi za medjudrzavne odnose znacila izborna pobjeda
cetnickog vojvode Vojislava Seselja u Srbiji?
Sto se tice Crne Gore, mi smo, pogotovo u posljednjih
pet godina, izgradili cvrsti obrambeni mehanizam prema
refleksima koji dolaze iz Srbije i bez obzira na to tko
ce
biti izabran, to ne bi bitnije utjecalo na prilike u
Crnoj
Gori, osim u mjeri u kojoj bi izbor Seselja utjecao na
stabilnost regije u cjelini.
Nemoguce je da zavrsim u Haagu
Ipak, i u ovim su se parlamentarnim izborima neki
politicari iz Srbije petljali. Vojislav Kostunica, ali i
ne
samo on, podrzavao je anticrnogorske snage?
Ta je struja jos uvijek jaka i ne treba je
podcjenjivati.
Medjutim, ta cinjenica govori da je osvjescenje jednog
dijela crnogorske politicke javnosti sporo. Ledena se
santa nacionalizma, mitomanije i unitarizma ipak otapa,
ali sporo. Bez obzira sto su te snage vapile za pomoc iz
Beograda, moram reci da Srbija u posljednjih deset
godina nikad nije bila manje prisutna na jednim izborima
u Crnoj Gori. Ta nova Srbija, koja se jos uvijek otresa
i
bori s Milosevicevim naslijedjem, ovaj je put bila na
jednoj korektnoj udaljenosti i nije se, osim pojedinaca,
petljala u crnogorske izbore.
Prema medjunarodno preuzetim obvezama referendum
bi se trebao odrzati za tri godine. Postovat cete taj
rok,
pod pretpostavkom da se u tom razdoblju ne ugrozi
crnogorska drzava?
Tocno. Moramo biti odgovorni prema regiji i
medjunarodnoj zajednici.
Sto moze ubrzati odrzavanje referenduma?
Sve sto bi eventualno moglo ugroziti Crnu Goru i njezine
drzavne interese. Odrzavanje referenduma moze ubrzati
i politicka evolucija u Srbiji. Mislim da i na
srbijanskoj
politickoj sceni dozrijeva svijest i jacaju politicke
strukture koje shvacaju da bi i u interesu Srbije bilo
da
se posveti sebi, a ne da vodi racuna o drugim drzavama,
ukljucujuci i Crnu Goru.
Znaci, necete prihvati nista sto bi na bilo koji nacin
moglo ugroziti crnogorsku drzavnu samostalonost i
njezin put prema Europi?
Kakav bih ja to bio predsjednik kad bih prihvatio ista
sto
je kontra crnogorske drzave?!
Vec duze je aktualna tzv. duhanska afera. Jeste li bili
upleteni u sverc cigareta?
Mislim da se ponapjprije radilo o pokusaju zaustavljanja
Crne Gore na njezinom putu nezavisnosti. Postojalo je
nekoliko uporisnih tocaka za vodjenje kampanje protiv
Crne Gore. Jedna od tih afera bila je ona koja je
lansirana preko zagrebackog "Nacionala", druga je ona
koja se svako malo aktualizira u Italiji, a treca je
prica,
premda je jos pritajena, ipak procurila, o pitanju moje
odgovornosti, mozda i pred Haaskim tribunalom. Radi se
o razlicitim uporisnim centrima kojima je cilj vodjenje
kampanje protiv Crne Gore. Po logici stvari ja sam cilj
tih
kampanja jer su u meni prepoznali covjeka koji je
okosnica drzavne politike koja Crnu Goru kani uciniti
nezavisnom drzavom. Nakane pokusaja moje
diskreditacije vjerojatno i dalje postoje, ali je vazno
da
smo izdrzali sve udare i pokazali da je Crna Gora
ozbiljna
i stabilna drzava koju takva podmetanja ne mogu
zaustaviti na putu potpune samostalnosti. Svi koji su o
tome govorili ili pisali imali su priliku da podastru
barem
jedan dokaz o tome, ali to nisu ucinili jer ih nemaju.
Buduci da ste pocetkom devedesetih bili predsjednik
crnogorske vlade, moze li se dogoditi da se i Vi nadjete
na listi haaskih optuzenika?
Mislim da je to apsolutno nemoguce. Ja sam u razdoblju
koje je trenutacno na dnevnom redu Haaskog tribunala
doista bio predsjednik vlade. To nije neznacajna
funkcija,
ali sam tada bio posve iskljucen iz bilo kakve
mogucnosti
u pripremi donosenja odluka za angaziranje vojske, a da
i ne govorim o zapovijedanju njome. Dakle, mislim da je
i to dio pokusaja grube politizacije i Haaskog tribunala
i
svega ostalog s jasnim ciljem destabiliziranja
crnogorske
drzavne politike.
Je li tocno da su haaski tuzitelji pokusali nagovoriti
bivseg crnogorskog ministra vanjskih poslova Nikolu
Samardzica koji je nedavno svjedocio protiv Milosevica,
da svjedoci i protiv Vas?
Iskaz g. Samardzica, koji je on dao haaskim
istraziteljima krajem 2000., ciljano su objavili neki
mediji za vrijeme predizborne kampanje. Medjutim, g.
Samardzic je nedavno pred Haaskim sudom demantirao
navode iz svog navodnog iskaza.
Znaci li to da je njegov iskaz krivotvoren?
Indicije upucuju da se radi o pokusaju dopisivanja
navodnih izjava g. Samardzica i tom se krivotvorinom u
predizbornoj kampanji pokusalo diskreditirati mene kao
predsjednika Crne Gore.
Kako ce se razvijati odnosi izmedju Hrvatske i Crne Gore
i hoce li ih poboljsati konacno skidanje pitanja
Prevlake s
dnevnog reda?
Znao sam da rijeci zaljenja koje sam svojedobno uputio
Hrvatskoj, posebno ljudima juga Hrvatske, nece rijesiti
taj problem. Svjestan sam da je moja isprika pocetak
zacjeljivanja rana koje su nastale u onom ruznom
razdoblju. Iskreno se nadam, bez obzira na sporost tog
procesa, sto je i posve razumljivo, da ce svaki iduci
dan i
svaka iduca godina pridonositi da se ti odnosi saniraju
i
da u perspektivi postanu opet oni stari, dobri i
prijateljski odnosi izmedju Crne Gore i Hrvatske.
Nasi odnosi su sve bolji
Pretpostavka za to je dobra komunikacija izmedju dvije
drzave, a ona je doista sve bolja, ne samo izmedju mene
i predsjednika Mesica nego i izmedju vlada i drugih
drzavnih institucija. Sto se tice Prevlake, mislim da je
taj
problem pred konacnim raspletom, vjerujem pozitivnim i
obostrano zadovoljavajucim. Mi smo se suglasili da na
Prevlaci vise nije potrebna misija UN-a i jako je bitno
da
Crna Gora i Hrvatska pokazu da same mogu rjesavati
eventualna sporna pitanja i da nam ne trebaju
staratelji.
Na putu smo da dogovorimo dobar prijelazni aranzman
koji ce biti gotov iduci mjesec-dva, koliko ce jos
potrajati
mandat UN-a. Nakon toga cemo s dodatno ucvrscenom
medjusobnim povjerenjem pristupiti konacnom rjesenju
razgranicenja na moru i kopnu.
Oko toga ne bi trebalo biti nista sporno?
Siguran sam da se pitanje razgranicenja izmedju dvije
drzave moze brzo i na obostrano zadovoljstvo rijesiti.
Vjerujem da bismo Prevlaku mogli iskoristiti kao mamac
za strane investitore i europsku potporu. Ako Europa
doista zeli stimulirati medjudrzavne odnose i ako
simbolicki zeli jednu crnu tocku regije pretvoriti u
tocku
europske perspektive, onda bi nam trebala i pomoci. Mi
smo za to spremni, a ovih su se dana susreli i ministri
turizma dviju drzava i o tome razgovarali. Iskreno se
nadam da ce Prevlaka postati spona koja spaja, a ne
razdvaja dvije drzave.
SLOBODNA DALMACIJA
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
