PATRIOT (Republika Srpska)
 
BROJ 82
15. 9. 2003.
 
http://www.patriotmagazin.com/media/0009.htm

 

 

Vlada Republike Srpske dostavila Domu za ljudska prava BiH izvještaj o dešavanjima u Srebrenici tokom jula 1995. godine

Republika Srpska ne skriva istinu

Direktor američkog Instituta za strateške studije u Vašingtonu Gregori Kopli tvrdi da je na vlasti RS opet vršen pritisak. Prema Koplijevim tvrdnjama, prste je u sve i ovaj put upleo, u BiH čuveni, Amerikanac Donald Hejs, prvi zamjenik visokog predstavnika. Kopli tvrdi da je Hejs lično "aktivno učestvovao u pokušajima iznuđivanja falsifikovanog izvještaja o borbama u Srebrenici". Hejs je, kako navodi ovaj čuveni politički analitičar, na insistiranje Pedija Ešdauna zatražio objavljivanje "finalnog izvještaja" o dešavanjima u Srebrenici, iz čega se, kako kaže, da zaključiti da iz OHR-a vrše pritisak na Vladu RS da prizna kako su Srbi odgovorni za pokolj hiljada muslimana u Srebrenici

piše: Miljan Kovač

Vlada RS dostavila je Domu za ljudska prava BiH konačan izvještaj o dešavanjima u Srebrenici ratne 1995. godine.
O sadržaju izvještaja javnost, međutim, još nije upoznata. On će biti javno prezentovan tek kad to odluči Dom za ljudska prava. Kada će se to desiti, još se precizno ne zna. Vlada je svoj dio posla odradila, Dom za ljudska prava je na potezu. Izvještaj je napravljen na osnovu saznanja dobijenih iz istraga koje su vodili nadležni organi RS – Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, Sekretarijat za ispitivanje ratnih zločina i odnose sa Tribunalom...
Prije ovog izvještaja vlasti RS su Domu za ljudska prava ranije dostavile izvještaj koji je bio samo preliminaran. Prije dostavljanja "konačnog izvještaja o Srebrenici" Vlada je na osnovu odluke Doma za ljudska prava uplatila i dva miliona maraka Fondaciji "Srebrenica-Potočari". Još dva miliona biće isplaćena u naredne dvije godine.
Republika Srpska, dakle, ispunjava obaveze, bez obzira na to koliko su joj opravdano nametnute. Valjda je došlo vrijeme kada će i drugi biti na potezu, a pritisci na RS prestati, makar što se tiče ratnih dešavanja, jer u "nesrećnom sukobu naroda", kako je u Dejtonu definisan minuli rat, učestvovala su sva tri naroda.

Ograničena istraga

Odlukom Doma za ljudska prava od 7. marta 2003. godine vlastima RS je naloženo sprovođenje sveobuhvatne istrage o dešavanjima u Srebrenici u julu 1995. godine. Takođe je naloženo da se sve relevantne informacije, kao i činjenice o nestalim ili njihovim tijelima, ukoliko su ubijeni, dostave ovom Domu, ali i Državnoj komisiji za traženje nestalih do 7. septembra ove godine. U privremenom izvještaju koji je Vlada prije dva mjeseca (9. jula) dostavila Domu za ljudska prava navode se podaci patologa o pronađenim ostacima 2.082 tijela, od kojih je za 325 utvrđeno da su ubijeni iz neposredne blizine. U istom izvještaju stoji da je veliki broj Srebreničana – muslimana izgubio život na razne načine – samoubistva, utapanje u rijeci Drini, ulazak u nepoznata minska polja i u direktnim borbenim dejstvima sa pripadnicima Vojske RS. Podaci su plod istrage koju su nadležni organi Srpske započeli još prije donošenja odluke Doma za ljudska prava. U izvještaju, se međutim, napominje i da RS nije u mogućnosti da sačini sveobuhvataniji izvještaj zbog toga što je SFOR oduzeo kompletnu dokumentaciju bivšeg Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske. Takođe je istraga koju su vodili i još vode istražioci Haškog tribunala na području Srebrenice onemogućila aktivnosti naših vlasti u tom pravcu. Među ostalim limitirajućim faktorima u istrazi koju sprovode organi RS jeste zabrana VRS izrečena od strane SFOR-a da vrši bilo kakve radnje u vezi sa istragom, kao i "Drumska pravila" Haškog tribunala, koja onemogućavaju sprovođenje kvalitetne i temeljne istrage na ovom području. Istražioci Haškog tribunala pronašli su neke masovne grobnice i iz njih ekshumirali tijela nastradalih Srebreničana, međutim organima RS nije bio dozvoljen pristup tim lokacijama, te tačni podaci o tim tijelima zbog toga nisu ni poznati.
Kancelariji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Beogradu je još 1998. godine dostavljena dokumentacija za oko 500 nestalih lica, što je rezultiralo revidiranjem spiskova nestalih. Vlada RS je u preliminarnom izvještaju takođe upoznala Dom za ljudska prava BiH sa činjenicom da je samo mjesec dana nakon tragičnih dešavanja u Srebrenici i okolini 1995. godine održan sastanak komisija za razmjenu Drinskog korpusa Vojske RS i Tuzlanskog korpusa tzv. Armije BiH. Tada je muslimanska strana tvrdila da im nedostaje 10.000 ljudi, ne iznoseći nijedan argument kojim bi potvrdili ovaj podatak. Iznesen je prijedlog da se zajedničkim snagama izvrši pretres terena, što je srpska strana odmah prihvatila. Ostalo je samo na prijedlogu. Bez obzira na razloge koji su u preliminarnom izvještaju navedeni kao otežavajući za istražne organe RS, "konačni izvještaj" je ipak morao biti završen do naznačenog roka.

Hejsovi prsti svuda

Poslije preliminarnog izvještaja formiran je tim stručnjaka koji je radio na pravljenju konačnog izvještaja, koji je sada predat Domu za ljudska prava. To je ujedno sve što se o tome može saznati i u Vladi RS i u Domu za ljudska prava BiH. Međutim, sama činjenica da je Vladi naloženo da izvještaj mora završiti do 7. septembra, znači prije nego u Srebrenici bude otvoren memorijalni centar, ukazuje i na nešto drugo.
Direktor američkog Instituta za strateške studije u Vašingtonu Gregori Kopli tvrdi da je na vlasti RS opet vršen pritisak. Prema Koplijevim tvrdnjama, prste je u sve i ovaj put upleo, u BiH čuveni, Amerikanac Donald Hejs, prvi zamjenik visokog predstavnika. Kopli tvrdi da je Hejs lično "aktivno učestvovao u pokušajima iznuđivanja falsifikovanog izvještaja o borbama u Srebrenici". Hejs je, kako navodi ovaj čuveni politički analitičar, na insistiranje Pedija Ešdauna zatražio objavljivanje "finalnog izvještaja" o dešavanjima u Srebrenici, iz čega se, kako kaže, da zaključiti da iz OHR-a vrše pritisak na Vladu RS da prizna kako su Srbi odgovorni za pokolj hiljada muslimana u Srebrenici.
"Vlada RS vodi sopstvenu istragu o slučaju “Srebrenica” i ta istraga još nije završena. Osim toga, ni istraživanja Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju još nisu završena. Poznato nam je da OHR insistira da Vlada RS sačini izvještaj i šta treba da stoji u njemu. Ovaj izvještaj nije baziran na istraživanju nego na onome što OHR želi da Vlada RS prizna", rekao je Kopli. On je dodao da izvještaj nije validan prema međunarodnim standardima i podsjetio da je Institut za strateške studije sačinio izvještaj u kojem je iskazana zabrinutost zbog "nezakonitih pritisaka na Vladu Srpske koje vrši OHR preko ambasadora Donalda Hejsa, što odražava stavove visokog predstavnika Pedija Ešdauna".
Kopli podsjeća da OHR može u svakom trenutku raspustiti Vladu RS, te tvrdi da je takva prijetnja bila sadržana u Hejsovim ultimatumima na sastancima u avgustu i septembru sa Mladenom Ivanićem, ministrom inostranih poslova BiH.

Ko se sve plaši istine

Gregori Kopli ističe i da bi nasilno "privođenje kraju" slučaja “Srebrenica” pomoglo da se zaustavi talas tvrdnji o podršci koju su bivši američki predsjednik Klinton i njegova administracija davali radikalnim islamističkim grupama u BiH tokom rata, što, kako kaže, treba imati u vidu s obzirom na činjenice o umiješanosti islamskih terorista u napad 11. septembra 2001. godine u Njujorku. On podsjeća i na svojevremenu ideju o bratimljenju Njujorka i Srebrenice. "Gradonačelnik Njujorka je tu ideju odbacio zbog učešća velikog broja radikalnih islamista u terorističkim akcijama, što je i dovelo do katastrofe 11. septembra", smatra Kopli. Komentarišući najavljeni dolazak bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona u Srebrenicu, Kopli je rekao da on samo želi da sačuva svoju političku poziciju, kako ga ne bi smatrali uzrokom konflikata devedesetih godina u Jugoslaviji.
"On ne zastupa stavove sadašnje američke vlade i želi da ih ponizi. Klinton će reći da su jedine žrtve bili muslimani i Hrvati i da su Srbi agresori. Znamo da je bilo žrtava i zločina na sve tri strane, ali Klintonova namjera je da podrži svoje saveznike. Američka ambasada u Sarajevu i neke nevladine organizacije u regionu koje su podržavale Klintona sada rade na promociji njegove politike, iako je to u suprotnosti sa zvaničnim Vašingtonom", ističe Gregori Kopli i upozorava da se i ovaj put žrtvuje istina radi nečijih političkih ciljeva.
Gregori Kopli je samo jedna, od brojnih uglednih ličnosti van BiH koje upozoravaju da je došlo vrijeme da se kaže prava istina o onome što se na ovim prostorima događalo i onome što se još uvijek događa. Njegovi navodi, takođe, još jednom potvrđuju sumnje da postupci pojedinih predstavnika međunarodnih organizacija u BiH odudaraju od zvanične politike zemalja iz kojih su ti službenici došli.
Polako ali sigurno padaju maske sa istine. Toga, izgleda, jedino još nisu svjesni (ili ga se boje) zagovornici unitarne BiH u Sarajevu, naviknuti da se u svijetu čuje samo njihova istina.
Vlasti Republike Srpske još jednom izražavaju spremnost da istina o svim stradanjima u proteklom ratu izađe na vidjelo. Na njenoj teritoriji se nesmetano ekshumiraju tijela nastradalih. (Sa takvih mjesta bošnjački političari kao što je Sulejman Tihić istovremeno licemjerno optužuju vlasti RS za zločine i za skrivanje mjesta zločina.) Na bivši logor "Keraterm" u Omarskoj, u kojem su tokom rata bili zatvarani muslimani, nedavno je postavljena spomen-ploča. S druge strane, za "sarajevske demokrate" je najavljeno postavljanje spomen-ploče na bivšu kasarnu "Viktor Bubanj" – današnje sjedište Suda BiH, koju su tokom rata vojne i paravojne muslimanske formacije pretvorile u koncetracioni logor za Srbe – "opasna provokacija". Štaviše, šef federalne komisije za traženje nestalih Amor Mašović, inače visoki funkcioner SDA, izjavljuje da odbacuje sve "neistine o stradanju hiljada Srba u Sarajevu". Mašovićev cinizam ide čak toliko daleko da se usuđuje izjaviti: "Koliko ja znam, u toj kasarni je bio samo vojni sud i vojni pritvor." Izjave nekih drugih unitarista suvišno je i komentarisati.
Neka im služi na čast, budući da pripadaju istoj politici čija su usta puna suživota u "unitarnoj BiH", koja je bila i biće samo nikad nedosanjani san pobornika Izetbegovićeve Islamske deklaracije.
Njihove izjave, ipak, imaju i pozitivnu stranu – služe kao opomena svakom Srbinu u BiH da čuva ono što je borbom za svoja prava u proteklom ratu stekao. Osim toga, na ovaj način se do kraja demaskira istina o građanskom ratu u bivšoj BiH, pa je konačno vrijeme da i međunarodna javnost, a s njom i zvanične međunarodne institucije, konačno ukažu na to ko se u ovoj dejtonskoj tvorevini u stvari plaši istine.

&&&&&

http://www.patriotmagazin.com/media/0018.htm

Prva poseta jednog hrvatskog predsednika Beogradu

Marović se izvinio, Mesić ispričao

Stjepan Mesić sa svojim domaćinom predsednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem iskoristio posetu za istorijski čin – uzajamno srpsko-hrvatsko izvinjenje za počinjene zločine u prošlosti.
Ostala otvorena pitanja: povratak izbeglica iz SCG u Hrvatsku, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja Srba, hrvatska tužba za zločin genocida

piše: Nenad M. Stevanović

Nekadašnji prvi saradnik a potom protivnik Franje Tuđmana, Stjepan Mesić, prvi je hrvatski predsednik koji je od raspada SFRJ doputovao u zvaničnu posetu Beogradu. Ovog puta Stipe nije došao u srpsku prestonicu da "rasturi Jugoslaviju", kao pre 13 godina, već je sa svojim domaćinom, predsednikom državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem, iskoristio posetu za istorijski čin – uzajamno srpsko-hrvatsko izvinjenje za počinjene zločine u prošlosti.
– Kao predsjednik države, u ime prošlosti koju ne možemo zaboraviti ili ispraviti, ali možemo popraviti našu sadašnjost i budućnost, želim da se izvinim za sva zla koja je bilo koji građanin Srbije i Crne Gore učinio bilo kome u Hrvatskoj – rekao je predsednik Marović, na šta je uzvratio šef hrvatske države.
– Koristim priliku da prihvatim ovu simboličku ispriku, a ja sa svoje strane mogu reći da se ispričavam svima kojima su građani Hrvatske u bilo koje vrijeme nanijeli bol i štetu zloupotrebljavajući ili radeći protivno zakonu, ili zloupotrebljavajući svoje pozicije – naglasio je Mesić.
Predsednik SCG konstatovao je da je Mesićeva poseta dobra prilika za potvrdu dobrosusedskih i prijateljskih odnosa, kojima se obe zemlje približavaju evropskim integracijama i EU. On je kazao da se dve zemlje nalaze na samom kraju izrade sporazuma o položaju nacionalnih manjina koji će nositi standarde Evrope i da je u predsedničkom dijalogu potvrđena obostrana politička saglasnost da se reši pitanje nestalih. Beogradski samit iskorišćen je za razmatranje viznog režima i dalje produženje sada važećeg međudržavnog sporazuma, privredne saradnje, ali i za neka otvorena pitanja.

"Pomoć" Haškog tribunala

– Jedno od otvorenih pitanja je i povlačenje tužbe Hrvatske protiv SCG u Međunarodnom sudu u Hagu za genocid, gdje postoji razumijevanje za različita mišljenja – pojasnio je Marović.
Ovo je prilika i za obnovu bilateralnih odnosa na predsedničkom nivou, konstatovao je predsednik Mesić i pozvao Marovića u uzvratnu posetu Zagrebu. I on je potvrdio da postoje otvorena pitanja koja nisu mogla da budu rešena, ali su obe strane svesne da bez toga nema pune normalizacije odnosa. U otvorena pitanja ubrojao je povratak izbeglica iz SCG u Hrvatsku i rešavanje imovinsko-pravnih pitanja Srba, ukazujući da rešenja moraju biti na evropskom nivou.
Mesić je konstatovao da uspon odnosa dve zemlje pomaže Haški tribunal, ali i procesiranje ratnih zločina pred nacionalnim sudovima, čime se krivica individualizuje i skida kolektivna odgovornost.

Poziv izbeglicama

– Ekstremista ima i s jedne i s druge strane, ali važno je da najveći dio javnosti prihvati ovo i shvati da je do toga moralo doći – izjavio je hrvatski predsednik Stjepan Mesić novinarima komentarišući uzajamno srpsko-hrvatsko izvinjenje na najvišem nivou.
On je rekao da se u Beogradu vrlo dobro oseća i danas, a tako je bilo i u prošlosti.
– U vrijeme kada sam bio potpredsjednik Predsjedništva Jugoslavije i kasnije predsjednik, ja u ovom gradu nisam doživio niti jednu provokaciju od građana. Bio sam i u restoranima, i na javnim mjestima, i na pogrebima, ali nikada nijednu provokaciju nisam doživio. Teških trenutaka je bilo s političarima, ali to je jedna druga tema – rekao je Mesić, ne dopuštajući da ga njegov protokol prekine u kratkom susretu s medijima. Šef hrvatske države naglasio je da prilikim poslednje posete u dijalozima nije bilo "teških susreta".
– U svim razgovorima je tolerantna atmosfera, priča se o konkretnim pitanjima, koja – ako su otvorena – treba ih zatvoriti. Biće i razgovora s onima koji imaju želju da se vrate u Hrvatsku i reći će mi koje su barijere za brz povratak, a na delegaciji je da to prenese institucijama koje moraju pomoći da se njihove želje ostvare, jer građani moraju koristiti svoje pravo da raspolažu svojom imovinom i žive tamo gdje hoće – konstatovao je Mesić.
On je poručio hrvatskim građanima izbeglicama u Srbiji da Hrvatska ima interes da se oni što pre vrate, jer "samo na taj način možemo potvrditi Hrvatsku kao demokratsku zemlju". On je novinarima otkrio da je u Beogradu razgovarao i o "hrvatskim tajnim optužnicama protiv Srba" i objasnio:

"Nema tajnih optužnica"

– Mislim da nema tajnih optužnica. Ima još onih koje policija ili tužilaštva istražuju zbog nekih događanja za vrijeme rata. Ali za sve za koje optužnica postoji objavljeno je – tvrdi Mesić. I predsednik Vlade Srbije Zoran Živković ocenio je da poseta predsednika Hrvatske Stjepana Mesića Beogradu označava dalji napredak u odnosima dve zemlje. On je s Mesićem razgovarao o oblastima u kojima je ostvaren napredak na bilateralnom planu, ali i o spornim pitanjima, uključujući povratak izbeglica u Hrvatsku, pitanju njihove imovine, ali i o tužbi Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
"Došli smo do zajedničkog saznanja da je to moguće rešiti, da to nisu tabu teme, i da se one mogu rešavati tako da to rešenje bude na korist svih građana Hrvatske i Srbije", rekao je Živković.
Visoka hrvatska delegacija s predsednikom države Stjepanom Mesićem bila je i gost predsednika i potpredsednika Skupštine SCG Dragoljuba Mićunovića i Milorada Drljevića.
– Kao najbliži susedi zainteresovani smo da se rane prošlosti zaleče, a dobra volja postoji da se reše svi problemi – rekao je Mićunović posle susreta.
Mesić je dodao da SCG i Hrvatska treba da ubrzaju hod ka Evropi, koja treba da zaključi "da smo ispunili standarde".
– Bilo bi dobro da nije bilo ratne epizode iza nas, pogrešnih procjena, činjenja nedozvoljenih radnji od strane pojedinaca, i za to ti konkretni ljudi moraju da odgovaraju bilo da su Hrvati, Srbi, Bošnjaci, što je put oslobađanja od kolektivne krivice – rekao je hrvatski predsednik.
Mesić je poručio da je saradnja potrebna u svim oblastima od kulture do sporta. Izrazio je nadu da se neće više ponavljati "sportski događaji" koji su malo pomutili odnose Zagreba i Beograda. On je poručio da je došlo vreme da se svi skupa ponašamo i živimo "kao i ostali civilizovani svijet".


 

Specijalci na sve strane

Poseta hrvatskog predsednika Stjepana Mesića Srbiji i Crnoj Gori protekla je u znaku, do sada neviđenih, mera bezbednosti. Mada zvaničnih preciznih podataka nema, veruje se da se za sigurnost gosta iz Zagreba, na direktan i indirektan način, brinulo više stotina pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, Bezbednosno-informativne agencije i Vojske Srbije i Crne Gore.
Bezbednosne pripreme za dolazak Stjepana Mesića počele su još pre desetak dana, kada je iz Zagreba došla posebna ekipa hrvatskog MUP-a, koja takođe brine o sigurnosti svog predsednika.
Najveća koncentracija pripadnika raznih službi bezbednosti bila je oko Palate federacije na Novom Beogradu, gde su bili autobusi puni policije. Brojne policijske snage iz sastava Javne bezbednosti bile su raspoređene u Parku prijateljstva na Ušću, ali i zapadno od Palate federacije, u omanjoj šumi. Istovremeno, pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), pre svega njeni snajperisti, kontrolisali su prilaze Palati federacije sa krovova novobeogradskih solitera.
Juče je, takođe, od ranih jutarnjih sati na terenu bilo više desetina operativaca BIA, koji su u civilu, takođe, "pokrivali" Mesićevu maršrutu.
Mreži srpskih "bezbednjaka" na kraju su se pridružili i vojni specijalci. Osim pripadnika obične vojne policije, tu su i članovi antiterorističkog odreda "Kobre", koji obezbeđuju najviše srpsko-crnogorske funkcionere, pre svih predsednika Vrhovnog saveta odbrane i predsednika državne zajednice Svetozara Marovića.
Nije poznato da li su ovakve mere bezbednosti preduzete zbog eventualnih pretnji hrvatskom predsedniku ili od straha da bi krajiške izbeglice mogle spontano da "zagorčaju" Mesićevu posetu Beogradu.


 

Dušan Janjić: Izvinjenje reda radi

– Svako izvinjenje dobro dođe, mada se precenjuje njegov značaj. Ne sumnjam u iskrenost političara koji se izvinjavaju, ali imam utisak da svi više misle na Vilija Branta i utisak koji će proizvesti u medijima nego na žrtve i stradanja – kaže direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
Po njegovim rečima, ovakva izvinjenja su sve više stvar diplomatsko-protokolarne prirode.
– Svi oni zaboravljaju da je izvinjenje Vilija Branta došlo posle gotovo tri decenije, posle vladavine Adenauera, denacifikacije i konačno "nove istočne politike". Balkanski političari, međutim, to ne razumeju i nema ni govora o nekakvoj novoj politici Zagreba – kaže Janjić.
On tvrdi da su evropski političari ti koji insistiraju na ovakvim postupcima ne shvatajući da ovakva izvinjenja "nemaju pravi eferkat".
– Gospodi iz Evropske unije bi bilo bolje da Zagreb pritisnu u pravcu povratka izbeglica, poštovanja ljudskih prava i slično, a ne da insistiraju na stvarima koje nemaju istinsko utemeljenje – zaključuje Janjić.


 

Uzlazni trend

Vršilac dužnosti predsednika Srbije Nataša Mićić zatražila je od hrvatskog predsednika Stjepana Mesića veće angažovanje vlasti u Zagrebu na rešavanju problema osoba izbeglih ili proteranih iz Hrvatske.
"Ono na čemu sam insistirala jesu evropski standardi i njihova primena i pre formalnog uključenja u EU", rekla je Nataša Mićić nakon sastanka sa Mesićem, i dodala da se to odnosi na oblast ljudskih i imovinskih prava, kao i prava izbeglica.
Nataša Mićić je navela da Srbija i Crna Gora i Hrvatska dele zajednički interes – ulazak u EU, i istakla da će se međusobno podržavati na putu ka evropskim integracijama.
Prema njenim rečima, Mesićeva poseta Beogradu "ukazuje da dobrosusedski odnosi između SCG i Hrvatske imaju uzlazni trend".

 

 

Одговори путем е-поште