|
Vlada Republike Srpske dostavila Domu za
ljudska prava BiH izvještaj o dešavanjima u Srebrenici tokom jula 1995.
godine
Republika Srpska ne
skriva istinu
Direktor američkog Instituta za strateške
studije u Vašingtonu Gregori Kopli tvrdi da je na vlasti RS opet vršen
pritisak. Prema Koplijevim tvrdnjama, prste je u sve i ovaj put upleo, u
BiH čuveni, Amerikanac Donald Hejs, prvi zamjenik visokog predstavnika.
Kopli tvrdi da je Hejs lično "aktivno učestvovao u pokušajima iznuđivanja
falsifikovanog izvještaja o borbama u Srebrenici". Hejs je, kako navodi
ovaj čuveni politički analitičar, na insistiranje Pedija Ešdauna zatražio
objavljivanje "finalnog izvještaja" o dešavanjima u Srebrenici, iz čega
se, kako kaže, da zaključiti da iz OHR-a vrše pritisak na Vladu RS da
prizna kako su Srbi odgovorni za pokolj hiljada muslimana u
Srebrenici
piše: Miljan
Kovač
Vlada RS dostavila je Domu za ljudska prava BiH
konačan izvještaj o dešavanjima u Srebrenici ratne 1995. godine.
O
sadržaju izvještaja javnost, međutim, još nije upoznata. On će biti javno
prezentovan tek kad to odluči Dom za ljudska prava. Kada će se to desiti,
još se precizno ne zna. Vlada je svoj dio posla odradila, Dom za ljudska
prava je na potezu. Izvještaj je napravljen na osnovu saznanja dobijenih
iz istraga koje su vodili nadležni organi RS – Ministarstvo unutrašnjih
poslova, Ministarstvo odbrane, Sekretarijat za ispitivanje ratnih zločina
i odnose sa Tribunalom...
Prije ovog izvještaja vlasti RS su Domu za
ljudska prava ranije dostavile izvještaj koji je bio samo preliminaran.
Prije dostavljanja "konačnog izvještaja o Srebrenici" Vlada je na osnovu
odluke Doma za ljudska prava uplatila i dva miliona maraka Fondaciji
"Srebrenica-Potočari". Još dva miliona biće isplaćena u naredne dvije
godine.
Republika Srpska, dakle, ispunjava obaveze, bez obzira na to
koliko su joj opravdano nametnute. Valjda je došlo vrijeme kada će i drugi
biti na potezu, a pritisci na RS prestati, makar što se tiče ratnih
dešavanja, jer u "nesrećnom sukobu naroda", kako je u Dejtonu definisan
minuli rat, učestvovala su sva tri naroda.
Ograničena
istraga
Odlukom Doma za ljudska prava od 7. marta 2003.
godine vlastima RS je naloženo sprovođenje sveobuhvatne istrage o
dešavanjima u Srebrenici u julu 1995. godine. Takođe je naloženo da se sve
relevantne informacije, kao i činjenice o nestalim ili njihovim tijelima,
ukoliko su ubijeni, dostave ovom Domu, ali i Državnoj komisiji za traženje
nestalih do 7. septembra ove godine. U privremenom izvještaju koji je
Vlada prije dva mjeseca (9. jula) dostavila Domu za ljudska prava navode
se podaci patologa o pronađenim ostacima 2.082 tijela, od kojih je za 325
utvrđeno da su ubijeni iz neposredne blizine. U istom izvještaju stoji da
je veliki broj Srebreničana – muslimana izgubio život na razne načine –
samoubistva, utapanje u rijeci Drini, ulazak u nepoznata minska polja i u
direktnim borbenim dejstvima sa pripadnicima Vojske RS. Podaci su plod
istrage koju su nadležni organi Srpske započeli još prije donošenja odluke
Doma za ljudska prava. U izvještaju, se međutim, napominje i da RS nije u
mogućnosti da sačini sveobuhvataniji izvještaj zbog toga što je SFOR
oduzeo kompletnu dokumentaciju bivšeg Drinskog korpusa Vojske Republike
Srpske. Takođe je istraga koju su vodili i još vode istražioci Haškog
tribunala na području Srebrenice onemogućila aktivnosti naših vlasti u tom
pravcu. Među ostalim limitirajućim faktorima u istrazi koju sprovode
organi RS jeste zabrana VRS izrečena od strane SFOR-a da vrši bilo kakve
radnje u vezi sa istragom, kao i "Drumska pravila" Haškog tribunala, koja
onemogućavaju sprovođenje kvalitetne i temeljne istrage na ovom području.
Istražioci Haškog tribunala pronašli su neke masovne grobnice i iz njih
ekshumirali tijela nastradalih Srebreničana, međutim organima RS nije bio
dozvoljen pristup tim lokacijama, te tačni podaci o tim tijelima zbog toga
nisu ni poznati.
Kancelariji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u
Beogradu je još 1998. godine dostavljena dokumentacija za oko 500 nestalih
lica, što je rezultiralo revidiranjem spiskova nestalih. Vlada RS je u
preliminarnom izvještaju takođe upoznala Dom za ljudska prava BiH sa
činjenicom da je samo mjesec dana nakon tragičnih dešavanja u Srebrenici i
okolini 1995. godine održan sastanak komisija za razmjenu Drinskog korpusa
Vojske RS i Tuzlanskog korpusa tzv. Armije BiH. Tada je muslimanska strana
tvrdila da im nedostaje 10.000 ljudi, ne iznoseći nijedan argument kojim
bi potvrdili ovaj podatak. Iznesen je prijedlog da se zajedničkim snagama
izvrši pretres terena, što je srpska strana odmah prihvatila. Ostalo je
samo na prijedlogu. Bez obzira na razloge koji su u preliminarnom
izvještaju navedeni kao otežavajući za istražne organe RS, "konačni
izvještaj" je ipak morao biti završen do naznačenog roka.
Hejsovi prsti
svuda
Poslije preliminarnog izvještaja formiran je
tim stručnjaka koji je radio na pravljenju konačnog izvještaja, koji je
sada predat Domu za ljudska prava. To je ujedno sve što se o tome može
saznati i u Vladi RS i u Domu za ljudska prava BiH. Međutim, sama
činjenica da je Vladi naloženo da izvještaj mora završiti do 7. septembra,
znači prije nego u Srebrenici bude otvoren memorijalni centar, ukazuje i
na nešto drugo.
Direktor američkog Instituta za strateške studije u
Vašingtonu Gregori Kopli tvrdi da je na vlasti RS opet vršen pritisak.
Prema Koplijevim tvrdnjama, prste je u sve i ovaj put upleo, u BiH čuveni,
Amerikanac Donald Hejs, prvi zamjenik visokog predstavnika. Kopli tvrdi da
je Hejs lično "aktivno učestvovao u pokušajima iznuđivanja falsifikovanog
izvještaja o borbama u Srebrenici". Hejs je, kako navodi ovaj čuveni
politički analitičar, na insistiranje Pedija Ešdauna zatražio
objavljivanje "finalnog izvještaja" o dešavanjima u Srebrenici, iz čega
se, kako kaže, da zaključiti da iz OHR-a vrše pritisak na Vladu RS da
prizna kako su Srbi odgovorni za pokolj hiljada muslimana u Srebrenici.
"Vlada RS vodi sopstvenu istragu o slučaju “Srebrenica” i ta istraga
još nije završena. Osim toga, ni istraživanja Međunarodnog suda za bivšu
Jugoslaviju još nisu završena. Poznato nam je da OHR insistira da Vlada RS
sačini izvještaj i šta treba da stoji u njemu. Ovaj izvještaj nije baziran
na istraživanju nego na onome što OHR želi da Vlada RS prizna", rekao je
Kopli. On je dodao da izvještaj nije validan prema međunarodnim
standardima i podsjetio da je Institut za strateške studije sačinio
izvještaj u kojem je iskazana zabrinutost zbog "nezakonitih pritisaka na
Vladu Srpske koje vrši OHR preko ambasadora Donalda Hejsa, što odražava
stavove visokog predstavnika Pedija Ešdauna".
Kopli podsjeća da OHR
može u svakom trenutku raspustiti Vladu RS, te tvrdi da je takva prijetnja
bila sadržana u Hejsovim ultimatumima na sastancima u avgustu i septembru
sa Mladenom Ivanićem, ministrom inostranih poslova BiH.
Ko se sve plaši
istine
Gregori Kopli ističe i da bi nasilno
"privođenje kraju" slučaja “Srebrenica” pomoglo da se zaustavi talas
tvrdnji o podršci koju su bivši američki predsjednik Klinton i njegova
administracija davali radikalnim islamističkim grupama u BiH tokom rata,
što, kako kaže, treba imati u vidu s obzirom na činjenice o umiješanosti
islamskih terorista u napad 11. septembra 2001. godine u Njujorku. On
podsjeća i na svojevremenu ideju o bratimljenju Njujorka i Srebrenice.
"Gradonačelnik Njujorka je tu ideju odbacio zbog učešća velikog broja
radikalnih islamista u terorističkim akcijama, što je i dovelo do
katastrofe 11. septembra", smatra Kopli. Komentarišući najavljeni dolazak
bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona u Srebrenicu, Kopli je rekao
da on samo želi da sačuva svoju političku poziciju, kako ga ne bi smatrali
uzrokom konflikata devedesetih godina u Jugoslaviji.
"On ne zastupa
stavove sadašnje američke vlade i želi da ih ponizi. Klinton će reći da su
jedine žrtve bili muslimani i Hrvati i da su Srbi agresori. Znamo da je
bilo žrtava i zločina na sve tri strane, ali Klintonova namjera je da
podrži svoje saveznike. Američka ambasada u Sarajevu i neke nevladine
organizacije u regionu koje su podržavale Klintona sada rade na promociji
njegove politike, iako je to u suprotnosti sa zvaničnim Vašingtonom",
ističe Gregori Kopli i upozorava da se i ovaj put žrtvuje istina radi
nečijih političkih ciljeva.
Gregori Kopli je samo jedna, od brojnih
uglednih ličnosti van BiH koje upozoravaju da je došlo vrijeme da se kaže
prava istina o onome što se na ovim prostorima događalo i onome što se još
uvijek događa. Njegovi navodi, takođe, još jednom potvrđuju sumnje da
postupci pojedinih predstavnika međunarodnih organizacija u BiH odudaraju
od zvanične politike zemalja iz kojih su ti službenici došli.
Polako
ali sigurno padaju maske sa istine. Toga, izgleda, jedino još nisu svjesni
(ili ga se boje) zagovornici unitarne BiH u Sarajevu, naviknuti da se u
svijetu čuje samo njihova istina.
Vlasti Republike Srpske još jednom
izražavaju spremnost da istina o svim stradanjima u proteklom ratu izađe
na vidjelo. Na njenoj teritoriji se nesmetano ekshumiraju tijela
nastradalih. (Sa takvih mjesta bošnjački političari kao što je Sulejman
Tihić istovremeno licemjerno optužuju vlasti RS za zločine i za skrivanje
mjesta zločina.) Na bivši logor "Keraterm" u Omarskoj, u kojem su tokom
rata bili zatvarani muslimani, nedavno je postavljena spomen-ploča. S
druge strane, za "sarajevske demokrate" je najavljeno postavljanje
spomen-ploče na bivšu kasarnu "Viktor Bubanj" – današnje sjedište Suda
BiH, koju su tokom rata vojne i paravojne muslimanske formacije pretvorile
u koncetracioni logor za Srbe – "opasna provokacija". Štaviše, šef
federalne komisije za traženje nestalih Amor Mašović, inače visoki
funkcioner SDA, izjavljuje da odbacuje sve "neistine o stradanju hiljada
Srba u Sarajevu". Mašovićev cinizam ide čak toliko daleko da se usuđuje
izjaviti: "Koliko ja znam, u toj kasarni je bio samo vojni sud i vojni
pritvor." Izjave nekih drugih unitarista suvišno je i komentarisati.
Neka im služi na čast, budući da pripadaju istoj politici čija su usta
puna suživota u "unitarnoj BiH", koja je bila i biće samo nikad
nedosanjani san pobornika Izetbegovićeve Islamske deklaracije.
Njihove
izjave, ipak, imaju i pozitivnu stranu – služe kao opomena svakom Srbinu u
BiH da čuva ono što je borbom za svoja prava u proteklom ratu stekao. Osim
toga, na ovaj način se do kraja demaskira istina o građanskom ratu u
bivšoj BiH, pa je konačno vrijeme da i međunarodna javnost, a s njom i
zvanične međunarodne institucije, konačno ukažu na to ko se u ovoj
dejtonskoj tvorevini u stvari plaši istine.
&&&&&
http://www.patriotmagazin.com/media/0018.htm
Prva poseta jednog hrvatskog predsednika
Beogradu
Marović se izvinio, Mesić
ispričao
Stjepan Mesić sa svojim domaćinom
predsednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem iskoristio posetu za
istorijski čin – uzajamno srpsko-hrvatsko izvinjenje za počinjene zločine
u prošlosti.
Ostala otvorena pitanja: povratak izbeglica iz SCG u
Hrvatsku, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja Srba, hrvatska tužba za
zločin genocida
piše: Nenad M.
Stevanović
Nekadašnji prvi saradnik a potom protivnik
Franje Tuđmana, Stjepan Mesić, prvi je hrvatski predsednik koji je od
raspada SFRJ doputovao u zvaničnu posetu Beogradu. Ovog puta Stipe nije
došao u srpsku prestonicu da "rasturi Jugoslaviju", kao pre 13 godina, već
je sa svojim domaćinom, predsednikom državne zajednice Srbije i Crne Gore
Svetozarom Marovićem, iskoristio posetu za istorijski čin – uzajamno
srpsko-hrvatsko izvinjenje za počinjene zločine u prošlosti.
– Kao
predsjednik države, u ime prošlosti koju ne možemo zaboraviti ili
ispraviti, ali možemo popraviti našu sadašnjost i budućnost, želim da se
izvinim za sva zla koja je bilo koji građanin Srbije i Crne Gore učinio
bilo kome u Hrvatskoj – rekao je predsednik Marović, na šta je uzvratio
šef hrvatske države.
– Koristim priliku da prihvatim ovu simboličku
ispriku, a ja sa svoje strane mogu reći da se ispričavam svima kojima su
građani Hrvatske u bilo koje vrijeme nanijeli bol i štetu
zloupotrebljavajući ili radeći protivno zakonu, ili zloupotrebljavajući
svoje pozicije – naglasio je Mesić.
Predsednik SCG konstatovao je da je
Mesićeva poseta dobra prilika za potvrdu dobrosusedskih i prijateljskih
odnosa, kojima se obe zemlje približavaju evropskim integracijama i EU. On
je kazao da se dve zemlje nalaze na samom kraju izrade sporazuma o
položaju nacionalnih manjina koji će nositi standarde Evrope i da je u
predsedničkom dijalogu potvrđena obostrana politička saglasnost da se reši
pitanje nestalih. Beogradski samit iskorišćen je za razmatranje viznog
režima i dalje produženje sada važećeg međudržavnog sporazuma, privredne
saradnje, ali i za neka otvorena pitanja.
"Pomoć" Haškog
tribunala
– Jedno od otvorenih pitanja je i povlačenje
tužbe Hrvatske protiv SCG u Međunarodnom sudu u Hagu za genocid, gdje
postoji razumijevanje za različita mišljenja – pojasnio je Marović.
Ovo
je prilika i za obnovu bilateralnih odnosa na predsedničkom nivou,
konstatovao je predsednik Mesić i pozvao Marovića u uzvratnu posetu
Zagrebu. I on je potvrdio da postoje otvorena pitanja koja nisu mogla da
budu rešena, ali su obe strane svesne da bez toga nema pune normalizacije
odnosa. U otvorena pitanja ubrojao je povratak izbeglica iz SCG u Hrvatsku
i rešavanje imovinsko-pravnih pitanja Srba, ukazujući da rešenja moraju
biti na evropskom nivou.
Mesić je konstatovao da uspon odnosa dve
zemlje pomaže Haški tribunal, ali i procesiranje ratnih zločina pred
nacionalnim sudovima, čime se krivica individualizuje i skida kolektivna
odgovornost.
Poziv
izbeglicama
– Ekstremista ima i s jedne i s druge strane,
ali važno je da najveći dio javnosti prihvati ovo i shvati da je do toga
moralo doći – izjavio je hrvatski predsednik Stjepan Mesić novinarima
komentarišući uzajamno srpsko-hrvatsko izvinjenje na najvišem nivou.
On je rekao da se u Beogradu vrlo dobro oseća i danas, a tako je bilo
i u prošlosti.
– U vrijeme kada sam bio potpredsjednik Predsjedništva
Jugoslavije i kasnije predsjednik, ja u ovom gradu nisam doživio niti
jednu provokaciju od građana. Bio sam i u restoranima, i na javnim
mjestima, i na pogrebima, ali nikada nijednu provokaciju nisam doživio.
Teških trenutaka je bilo s političarima, ali to je jedna druga tema –
rekao je Mesić, ne dopuštajući da ga njegov protokol prekine u kratkom
susretu s medijima. Šef hrvatske države naglasio je da prilikim poslednje
posete u dijalozima nije bilo "teških susreta".
– U svim razgovorima je
tolerantna atmosfera, priča se o konkretnim pitanjima, koja – ako su
otvorena – treba ih zatvoriti. Biće i razgovora s onima koji imaju želju
da se vrate u Hrvatsku i reći će mi koje su barijere za brz povratak, a na
delegaciji je da to prenese institucijama koje moraju pomoći da se njihove
želje ostvare, jer građani moraju koristiti svoje pravo da raspolažu
svojom imovinom i žive tamo gdje hoće – konstatovao je Mesić.
On je
poručio hrvatskim građanima izbeglicama u Srbiji da Hrvatska ima interes
da se oni što pre vrate, jer "samo na taj način možemo potvrditi Hrvatsku
kao demokratsku zemlju". On je novinarima otkrio da je u Beogradu
razgovarao i o "hrvatskim tajnim optužnicama protiv Srba" i
objasnio:
"Nema tajnih
optužnica"
– Mislim da nema tajnih optužnica. Ima još onih
koje policija ili tužilaštva istražuju zbog nekih događanja za vrijeme
rata. Ali za sve za koje optužnica postoji objavljeno je – tvrdi Mesić. I
predsednik Vlade Srbije Zoran Živković ocenio je da poseta predsednika
Hrvatske Stjepana Mesića Beogradu označava dalji napredak u odnosima dve
zemlje. On je s Mesićem razgovarao o oblastima u kojima je ostvaren
napredak na bilateralnom planu, ali i o spornim pitanjima, uključujući
povratak izbeglica u Hrvatsku, pitanju njihove imovine, ali i o tužbi
Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u
Hagu.
"Došli smo do zajedničkog saznanja da je to moguće rešiti, da to
nisu tabu teme, i da se one mogu rešavati tako da to rešenje bude na
korist svih građana Hrvatske i Srbije", rekao je Živković.
Visoka
hrvatska delegacija s predsednikom države Stjepanom Mesićem bila je i gost
predsednika i potpredsednika Skupštine SCG Dragoljuba Mićunovića i
Milorada Drljevića.
– Kao najbliži susedi zainteresovani smo da se rane
prošlosti zaleče, a dobra volja postoji da se reše svi problemi – rekao je
Mićunović posle susreta.
Mesić je dodao da SCG i Hrvatska treba da
ubrzaju hod ka Evropi, koja treba da zaključi "da smo ispunili
standarde".
– Bilo bi dobro da nije bilo ratne epizode iza nas,
pogrešnih procjena, činjenja nedozvoljenih radnji od strane pojedinaca, i
za to ti konkretni ljudi moraju da odgovaraju bilo da su Hrvati, Srbi,
Bošnjaci, što je put oslobađanja od kolektivne krivice – rekao je hrvatski
predsednik.
Mesić je poručio da je saradnja potrebna u svim oblastima
od kulture do sporta. Izrazio je nadu da se neće više ponavljati "sportski
događaji" koji su malo pomutili odnose Zagreba i Beograda. On je poručio
da je došlo vreme da se svi skupa ponašamo i živimo "kao i ostali
civilizovani svijet".
Specijalci na sve
strane
Poseta hrvatskog predsednika Stjepana Mesića
Srbiji i Crnoj Gori protekla je u znaku, do sada neviđenih, mera
bezbednosti. Mada zvaničnih preciznih podataka nema, veruje se da se za
sigurnost gosta iz Zagreba, na direktan i indirektan način, brinulo više
stotina pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije,
Bezbednosno-informativne agencije i Vojske Srbije i Crne
Gore.
Bezbednosne pripreme za dolazak Stjepana Mesića počele su još pre
desetak dana, kada je iz Zagreba došla posebna ekipa hrvatskog MUP-a, koja
takođe brine o sigurnosti svog predsednika.
Najveća koncentracija
pripadnika raznih službi bezbednosti bila je oko Palate federacije na
Novom Beogradu, gde su bili autobusi puni policije. Brojne policijske
snage iz sastava Javne bezbednosti bile su raspoređene u Parku
prijateljstva na Ušću, ali i zapadno od Palate federacije, u omanjoj šumi.
Istovremeno, pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), pre
svega njeni snajperisti, kontrolisali su prilaze Palati federacije sa
krovova novobeogradskih solitera.
Juče je, takođe, od ranih jutarnjih
sati na terenu bilo više desetina operativaca BIA, koji su u civilu,
takođe, "pokrivali" Mesićevu maršrutu.
Mreži srpskih "bezbednjaka" na
kraju su se pridružili i vojni specijalci. Osim pripadnika obične vojne
policije, tu su i članovi antiterorističkog odreda "Kobre", koji
obezbeđuju najviše srpsko-crnogorske funkcionere, pre svih predsednika
Vrhovnog saveta odbrane i predsednika državne zajednice Svetozara
Marovića.
Nije poznato da li su ovakve mere bezbednosti preduzete zbog
eventualnih pretnji hrvatskom predsedniku ili od straha da bi krajiške
izbeglice mogle spontano da "zagorčaju" Mesićevu posetu
Beogradu.
Dušan Janjić: Izvinjenje reda
radi
– Svako izvinjenje dobro dođe, mada se
precenjuje njegov značaj. Ne sumnjam u iskrenost političara koji se
izvinjavaju, ali imam utisak da svi više misle na Vilija Branta i utisak
koji će proizvesti u medijima nego na žrtve i stradanja – kaže direktor
Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
Po njegovim rečima, ovakva
izvinjenja su sve više stvar diplomatsko-protokolarne prirode.
– Svi
oni zaboravljaju da je izvinjenje Vilija Branta došlo posle gotovo tri
decenije, posle vladavine Adenauera, denacifikacije i konačno "nove
istočne politike". Balkanski političari, međutim, to ne razumeju i nema ni
govora o nekakvoj novoj politici Zagreba – kaže Janjić.
On tvrdi da su
evropski političari ti koji insistiraju na ovakvim postupcima ne
shvatajući da ovakva izvinjenja "nemaju pravi eferkat".
– Gospodi iz
Evropske unije bi bilo bolje da Zagreb pritisnu u pravcu povratka
izbeglica, poštovanja ljudskih prava i slično, a ne da insistiraju na
stvarima koje nemaju istinsko utemeljenje – zaključuje
Janjić.
Uzlazni trend
Vršilac dužnosti predsednika Srbije Nataša
Mićić zatražila je od hrvatskog predsednika Stjepana Mesića veće
angažovanje vlasti u Zagrebu na rešavanju problema osoba izbeglih ili
proteranih iz Hrvatske.
"Ono na čemu sam insistirala jesu evropski
standardi i njihova primena i pre formalnog uključenja u EU", rekla je
Nataša Mićić nakon sastanka sa Mesićem, i dodala da se to odnosi na oblast
ljudskih i imovinskih prava, kao i prava izbeglica.
Nataša Mićić je
navela da Srbija i Crna Gora i Hrvatska dele zajednički interes – ulazak u
EU, i istakla da će se međusobno podržavati na putu ka evropskim
integracijama.
Prema njenim rečima, Mesićeva poseta Beogradu "ukazuje
da dobrosusedski odnosi između SCG i Hrvatske imaju uzlazni
trend".
|
