frankfurtske VESTI

petak 05.mart, 2004.

SRPSKI MANASTIR NA SVETOJ GORI ATOSKOJ U GRČKOJ JUČE POGODILA VELIKA TRAGEDIJA

HILANDAR U PLAMENU

• Vatra progutala srednjovekovnu crkvu pored pirga svetog Save, sa ikonosatasom i freskama iz 17. i 18. veka, deo konaka iz 1821, obnovljeni Beli konak, podignut 1598. godine, izjavio za "Vesti" Jugoslav Vukadinović, generalni konzul SCG u Solunu • Iguman Mojsije i monasi u šoku

Srpsku svetinju nad svetinjama, manastir Hilandar na Svetoj gori atoskoj, u severnoj Grčkoj, u noći između srede i četvrtka zahvatio je katastrofalni požar. U vatrenoj stihiji stradalo je više od jedne trećine manastirskog kompleksa. Srećom, žrtava i povređenih monaha nema, a uzrok požara i materijalna šteta tek treba da budu utvrđeni. Sa vatrenom stihijom juče su se borili monasi i vatrogasci, a u pomoć su pritekli i državljani SCG nastanjeni u tom delu Grčke.
- Požar je buknuo između jedan i dva sata iza ponoći na krovu iznad knjižare, koja se graniči sa velikom trpezarijom. Munjevito se širio preko krovova povezanih objekata i u velikoj meri je uništio deo manastirskog kompleksa, sve do pirga svetog Save. Izgoreo je severozapadni deo konaka, podignut 1821. godine, koji je nedavno potpuno obnovljen. U vatrenoj stihiji stradao je takođe severoistočni ili Beli konak, izgrađen 1598. godine, a sada je bio u fazi generalne obnove - rekao je za "Vesti" Jugoslav Vukadinović, generalni konzul SCG u Solunu.

Uspon u vreme Nemanjića

Manastir je u nemanjićko doba doživeo svoj najveći uspon. Bio je srce Srbije onog vremena. Pored duhovnog i kulturno-prosvetnog delovanja, Hilandar je, u odnosu na ondašnju Vizantiju, predstavljao i odgovarajući politički faktor. Drugi uspon, ali drugačije motivisan, ne samo Hilandara već i srpskog monaštva na celoj Svetoj Gori, kako se navodi u istorijskim spisima, desio se posle Kosovske bitke. U to vreme je pored "krcatog" Hilandara, kupljen i "napunjen" zapušteni grčki manastir Svetog Pavla, pa obnovljen i nastanjen manastir Konstamonit. U to doba nije bilo svetogorskog manastira ili skita gde nije bilo Srba. U tursko doba položaj Hilandara se naglo pogoršao, da bi u jednom trenutku pripao Bugarima. Međutim, 1896. godine, zahvaljujući novčanoj pomoći kralja Aleksandra Obrenovića, Hilandar je ponovo postao srpski.

U gašenju požara, koji je posle višečasovne borbe s plamenim jezicima juče popodne ugašen, učestvovalo je 25 srpskih monaha, kojima je u zoru pritekla u pomoć vatrogasna služba iz Kareje, administrativnog sedišta Svete gore, kao i vatrogasci iz Poligirosa, grada na Halkidikiju.
- Iguman Mojsije i monasi su u potpunom šoku. Plačući su se borili sa vatrom celu noć. U svitanje su im u pomoć pritekle grčke vatrogasne službe sa cisternama, međutim, u gašnje plamene stihije nisu uključeni avioni, jer su iz grčkog Ministarstva kulture smatrali da bi veliki mlazevi vode iz vazduha napravili dodatnu štetu Hilandaru - kaže Vukadinović.

Goreo i 1772. godine

Hilandar je izgrađen 1188. godine. Podigli su ga sveti Sava i njegov otac sveti Simeon Mirotočivi. Tokom više od osam vekova postojanja Hilandar je na srpsku državu i narod u određenim istorijskim periodima imao presudan značaj. U požaru 1772. godine bio je uništen. Hilandar je tokom svog postojanja zadesilo još nekoliko manjih požara. Legenda kaže da je u jednoj vatrenoj stihiji kojom je bila zahvaćena Sveta gora atoska, prestona ikona Bogorodice Trojeručice, koju su monasi izneli ispred Hilandara, spasla ovaj srpski manastir od požara. Plameni jezici su pred ikonom ustuknuli, navode crkveni istoričari.

On dodaje da su juče u ranu zoru hilandarskim kaluđerima u pomoć počeli da pristižu i državljani SCG nastanjeni u tom delu Grčke (Severna Makedonija i Trakija), kao i da su put Hilandara iz Beograda krenuli predstavnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije, kao i vodeće ličnosti našeg diplomatsko-konzularnog predstavništva.
- Tragedija je velika, jer je Hilandar od neprocenjivog duhovnog, kulturnog i istorijskog značaja. Posledice će, bojim se, biti dugotrajne, a uzrok požara i pričinjena šteta tek utvrđeni. U severozapadnom krilu je izgoreo administrativni centar Hilandara, odaje igumana, prvog i drugog manastirskog epitropa, gostoprimnica i knjižara.

Neprocenjivo blago

U hilandarskoj riznici čuvaju se dragocenosti od neprocenjive vrednosti: čuveni portativni mozaik Bogorodice iz 12. veka, oltarske zavese - dar monahinje Jefimije, a na samom prestolu je čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Trojeručice i jedan diptih sa 24 minijature na pergamentu, iz 13. veka. Tu je i najveća zbirka moštiju svetitelja, zatim čuvene srpske zbirke srednjovekovnih ikona, među kojima je, kažu, i osam čudotvornih. Tu je i najveća srpska zbirka starih bakropisnih i bakroreznih ploča, i najveća kolekcija raznih bogoslužbenih predmeta, tekstila i svešteničkih odeždi. Tokom osam vekova u Hilandaru je sakupljen i najveći diplomatar u zlatopečatnim poveljama i dragocenim pismima, kao i najveća kolekcija naše kamenorezačke i duborezačke umetnosti, kolekcija keramike, porcelana, stakla, arhitektonska dobra, biserje, navode monasi.

Telefonske linije sa manastirom su u prekidu, a prema informacijama Studija B, zapaljeni konaci sui počeli da se urušavaju. Stradala je, takođe, srednjovekovna crkva pored pirga svetog Save, u kojoj je vatra progutala ikonostas i freske iz 17. i 18. veka. Sreća u nesreći je da su izvan plamene stihije ostali crkva kralja Milutina, manastirska riznica, arhiv i biblioteka sa dragocenostima od neprocenjive vrednosti, mada su povezani sa delovima kompleksa koji su goreli. Takođe na veliku sreću, veliki broj eksponata je sačuvan, jer su bili u jednoj prostoriji koja je bila namenjana upravo za njihovo čuvanje do izlaganja u delu koji je sad nažalost izgoreo - rekao nam je generalni konzul Vukadinović.

Žiro-račun uz blagoslov patrijarha

Na molbu mnogobrojnih vernika koji žele da pomognu Hilandaru, patrijarh Pavle je blagoslovio otvaranje žiro-računa za donacije.
Računi su otvoreni kod Privredne banke Beograd D. D. i to: dinarski br. 908-25501-08-5070-1810003, a devizni br. 5428-0588005. Poglavar Srpske pravoslavne crkve se unapred zahvaljuje svim donatorima.

R. Lonačar

http://home.cogeco.ca/~miroslav/Hilandar/

Одговори путем е-поште