OD JESENI NOVI PREGOVORI

 

Nenad ČALUKOVIĆ, 29. april 2007

 

DOLAZAK Misije UN u Srbiju početak je novih pregovora o budućem statusu Kosova 
i Metohije, ocenila je u razgovoru za “Novosti” Sanda Rašković-Ivić, 
predsednica Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju. 
- Srbija je oberučke prihvatila posetu misije UN iz jednostavnog razloga što 
već nekoliko godina slušamo hvalospeve o sprovođenju standarda na Kosmetu i što 
se naši izveštaji razlikuju od nerealnih izveštaja koje u Savet bezbednosti 
donose i prezentuju šefovi Unmika. Te razlike su bile toliko velike da je bilo 
najbolje da ambasadori dođu direktno na teren i uvere se u pravu situaciju.

Niste, međutim, bili previše zadovoljni planom posete misije. Očekujete li da 
njen izveštaj, ipak, bude objektivan?
- Imala sam doziranu skepsu zato što je boravak misije od tri dana bio vrlo 
kratak. Ni odabir mesta nije bio dovoljno reprezentativan. Vrlo često putovali 
su helikopterom, a onda se ne može videti prava slika - ne mogu se videti 
ostaci betonskih struktura srpskih kuća, koje su spaljene, ni bodljikava žica, 
ni izrazi lica ljudi koje srećete.

Je li misija došla da se zaista uveri u pravu sliku ili je to rezultat 
kompromisa na zahtev Rusije?
- Ne verujem da se radi samo o zadovoljenju Rusije. Naravno, bilo je i takvih 
ambasadora, pre svih Velike Britanije, ali ima diplomata koji su došli da vide 
pravu situaciju na terenu. Izdvojila bih ambasadora Južne Afrike koji je svima 
održao lekciju i iz diplomatije i o suštinskom suočavanju sa problemom.

Da li je Južna Afrika taj siguran glas Srbije u SB UN?
- Očito je da Južnoafrička Republika protiv brzopletih rešenja. Reč je o 
odgovornoj zemlji, odgovornim državnicima i diplomatama koji misle i o 
posledicama koje bi nastale ukoliko bi se nabrzinu donela presuda koja je u 
neskladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom. Međutim, JAR nije i usamljena u 
tome.

Kakvom izveštaju misije UN se nadate?
- Očekujem da izveštaj bude realan, jer verujem u njihovu ozbiljnost i 
nepristrasnost. Znam da ne mogu dati pozitivnu ocenu o standardima koji bi 
trebalo da budu primenjeni na Kosmetu, a ne primenjuju se. Zato smatramo da bi 
trebalo nastaviti pregovore i, uz načelo standardi pre statusa, jer je praksa 
pokazala da statusna pitanja samo pogoršavaju rešavanje pitanja standarda.

Šta podrazumeva poslednji predlog Srbije - nadgledana autonomija?
- To je naš predlog suštinske autonomije. Ne bežimo od toga da određeno vreme 
bude prisutna EU za nadgledanje te autonomije. Zalažemo se za demilitarizaciju 
Pokrajine i prisustvo međunarodnih vojnih snaga dokle god to treba.

Kada očekujete “pravi” nastavak pregovora?
- SB će o izveštaju misije UN raspravljati tokom maja, tako se najavljuje. 
Realno je da će novi pregovori početi od jeseni. Pre toga trebalo bi da se 
imenuje novi međunarodni predstavnik umesto Ahtisarija. Naravno, Srbija nije ta 
koja diktira dinamiku, već SB UN.

Kako gledate na najave da bi SB UN mogao da usvoji novu rezoluciju o Kosmetu?
- Osim obnove pregovora, naš cilj je da temelj bilo kakve nove rezolucije u SB 
bude rezolucija 1244. Svaka rezolucija koja bi definisala status Kosmeta je 
prerana. Za nas je prihvatljiva nova rezolucija koja bi definisala nove 
pregovore, obavezala rad na standardima i koja nedvosmisleno štiti 
teritorijalni integritet Srbije. Odnosno, bilo bi mnogo produktivnije da se 
ispoštuju svi aspekti rezolucije 1244, pa kada se ona u potpunosti sprovede, 
možemo videti šta još u pogledu standarda treba uraditi.

Verujete da će propasti plan velikih sila, pre svih SAD i Velike Britanije, da 
utvrde status Kosmeta pre leta?
- Nadam se da će plan taj plan propasti. Međutim, htela bih da napomenem da je 
reč o planu koji pokušavaju da sprovedu neki ljudi iz vlasti tih država. Ne ceo 
establišment. Ali, idikativno je i to što su najglasniji upravo oni koji su pre 
desetak godina Albancima obećali nezavisnost i bili su u vrhu vlasti tih dveju 
zemalja.

Hoće li biti veta Rusije ako se bude glasalo o nezavisnosti?
- Može se, čak, desiti da ruski veto ne bude ni potreban. To bi bilo najbolje. 
Jer, bi to značilo da je većina za poštovanje Povelje UN, međunarodnog prava, 
protiv priznavanja secesije Kosmeta, i ja se nadam da će zaista tako i biti.

Osim nezavisnosti iz Brisela stižu poruke da je jedno od rešenja kosmetskog 
pitanja i status kvo...
- Premijer Koštunica je, prilikom susreta sa misijom UN, jasno poručio da je 
Srbija apsolutno protiv statusa kvo, jer to znači da nema povratka Srba na 
Kosmet, znači da za ubijene nisu nađeni počinioci, da za nestale nisu nađeni 
krivci, da se zapaljene kuće i crkve ne obnavljaju. Ako je iko protiv statusa 
kvo, onda je to Srbija.

Dotiču li vas stavovi ambasadora u Beogradu?
- Ambasadori SAD, Britanije i Nemačke su prešli granicu dobrog ukusa i 
diplomatskog delovanja. U zemlji domaćina stavili su se u ulogu lobista jedne 
nacionalne grupe. Ali, mene više od Polta, Vordsvorta i Cobela brinu nevladine 
organizacije koje u Srbiji primaju platu i zarađuju hleb predstavljajući se da 
brane ljudska prava, a protežiraju nezavisnost Kosova.

Identične poglede ima i LDP Čedomira Jovanovića?
- Ta parlamentarna stranka, u tom segmentu, deluje protivustavno.

Predsednik Tadić je izjavio da dobija signale iz međunarodne zajednice da se 
zbog Kosova odlaže formiranje vlade. Koliko je to tačno?
- Pitanje Kosmeta nas sve najviše zaokuplja jer je to državni prioritet. Glavni 
akteri od kojih se očekuje da sutra naprave vladu značajno su uključeni u 
rešavanje pitanja Kosmeta, a ni formiranje vlade nije lak posao. Ahtisari je 
predlagao da se status Kosova reši dok nije formirana vlada, jer tako niko ne 
bi bio odgovoran. Samom tom rečenicom Ahtisari, po ko zna koji put, prejudicira 
kakav će biti budući status Kosmeta, što znači da se veza između formiranja 
vlade i Kosmeta više apostrofira spolja nego što je ona dominirajuća realno. 
Mislim da jedina apsolutna veza između ova dva pitanja, kad je o Koštunici reč, 
jer je on jedan od aktera i u jednom i u drugom, jeste to što postoji želja i 
namera da se oba pitanja reše valjano i ispravno. Nema tu otezanja, čekanja, 
niti neke taktike kako žele neki da prikažu.



ZAŠTO NE I SRPSKA?
STREPITE li od unilateralnog priznavanja nezavisnosti i zna li se odgovor 
Srbije u tom slučaju? 
- Ne možete očekivati od bilo koje zemlje da mirno gleda ako joj neko oduzima 
teritoriju, a posle toga joj se predstavlja kao prijatelj. Te zemlje koje bi 
priznale nezavisnost mimo SB UN bile bi same u problemu. Učinile bi dva 
nelegalna poteza - prvi je ignorisanje Povelje UN, a drugi - priznali bi nešto 
iako u SB postoji rezolucija 1244 koja govori suprotno. To bi, dakle, bilo 
priznavanje usmereno protiv Savete bezbednosti i UN. I napokon, ako bi se 
otvorio taj proces bilateralnog priznavanja moglo bi da se dogodi da neke druge 
zemlje priznaju neke druge države u nastajanju. Na primer, možda neka velika i 
jaka država prizna Republiku Srpsku kao novu državu, na primer... 


SABIRANjE UTISAKA
KAKO će izgledati izveštaj misije? Hoće li učesnice pisati jedan zaključak?
- Vrlo brzo ćemo videti kakav je stav država članica SB. Svaki ambasador koji 
je bio u Misiji UN izvestiće SB o svojim zapažanjima iz posete Srbiji. Potom će 
se sve sabrati u jedan izveštaj. Verujem da Amerikanci neće imati dovoljno 
glasova da obezbede većinu za izglasavanje nezavisnosti Kosmeta. 



KOJEN OSTAJE
U KOJOJ meri je odlazak Leona Kojena iz kabineta predsednika Srbije poremetio 
jedinstvo državnog tima za Kosmet?
- Jedinstvo postoji. Kojen je svoj posao odlično obavljao i u svakom slučaju 
ostaje pregovarač i koordinator tima. Sa tim se složio i predsednik Tadić. 


VLADA UZ USTUPKE

KAKAV rasplet očekujete kada je reč o formiranju nove vlade?
- Sigurna sam da će se, uz razumne ustupke svih, napraviti demokratska vlada.

Ustavni rok za formiranje vlade ističe za dve nedelje...
- Srbi su specijalisti za poslednji trenutak.

Hoće li Vojislav Koštunica ostati premijer?
- Naravno.

Priča se i da će se oformiti ministarstvo za KiM. Hoćete li biti ministarka?
-Ne znam. To je stvar dogovora. Niti su, koliko znam, otvorena kadrovska 
pitanja nove vlade, niti se o tome razgovara preko novina.

 

 

http://www.novosti.co.yu/

Одговори путем е-поште