Srbiji neophodni pamet i pare dijaspore 

Strategija očuvanja i stvaranja odnosa matične države i dijaspore, kao i 
matične države i Srba u regionu, bila je tema okruglog stola koji je danas 
održan u Beogradu u organizaciji Ministarstva za dijasporu sa predstavnicima 
nevladinog sektora. 


Otvarajući skup, ministar za dijasporu Srđan Srećković, naglasio je da Srbija 
"želi da bude moderna i demokratska zemlja koja poštuje međunarodno pravo i 
zapadne standarde, ali i zemlja koja stiče krediblitet da legitimizuje svoje 
državne intrese i između ostalog da gradi najbliže moguće odnose, ekonomske, 
kulturne i političke saradnje sa blizu četiri milona naših ljudi koji žive na 
svih pet kontinenata". 

  



Ugled donosi investicije


 


Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, ukazala je 
da pomenuta strategija između ostalog treba da bude vizionarska i realistična. 
"Od ugleda Srbije zavisi i ko će doći da investira i ko će sa ovom zemljom da 
računa kao ozbiljnim igračem u međunarodnim odnosima. Pitanje dijaspore nije 
samo sektorsko pitanje Ministarstva za dijasporu. Ne može se graditi ozbiljna 
spoljna politika a da se pritom ne računa na dijasporu", poručila je Liht. 

"Srbija želi da bude stožer i tačka okupljanja našeg celokupnog rasejanja", 
poručio je Srećković i naglasio da je zalaganje za zaštitu prava srpskog naroda 
u zemljama u regionu element čvrstog opredeljenja za politiku dobrosusedskih 
odnosa i regionalne saradnje, a cilj je da srpski narod u zemljama regiona 
uživa isti stepen zaštite prava, kao što ga imaju nacionalne zajednice u 
Srbiji, našta možemo biti ponosni", rekao je Srećković. 


On je dodao da je cilj Srbije da uporedo sa procesom evropskih integracija 
pokuša da objedini sve snage našeg naroda i da ogromne potencijale našeg 
rasejanja iskoristi za potrebe unutrašnje i spoljne politike i ekonomskog 
razvoja Srbije, ali i da se ostvari istorijsko pomirenje različitih delova 
jednog istog naroda. 


On je napomenuo da su u izradi strategije, čiji prednacrt je u fazi rasprave, 
korišćena iskustva i dostignuća drugih zemalja sa brojnom dijasporom. 


Strategija je, prema njegovim rečima, s jedne strane definisala odnos države 
Srbije prema dijaspori i Srbima u regionu, ali i tri ključna cilja koja treba 
ostvariti kao i mere za njihovu realizaciju. 


To su, kako je rekao, pozicioniranje Srbije kao matične države svih njenih 
državljana koji žive u inostranstvu i Srba u regionu, ali i pripadnika srpskog 
naroda iseljenika sa teritorije Republike Srbije i iz regiona i njihovih 
potomaka kroz: vraćanje poverenja dijaspore i Srba u regionu u matičnu državu, 
kroz poboljšanje njihovog položaja u zemljama u kojima žive, kroz jačanje 
svesti u domaćoj javnosti, o značaju dijaspore i Srba u regionu. 


Strategijom se takođe definiše, prema Srećkovićevim rečima, bolja iskorišćenost 
kapaciteta naše dijaspore i Srba u regionu i to u podsticanju ekonomskog i 
privrednog razvoja Srbije, gde se očekuju veliki rezultati s obzirom na 
potencijale i imajući u vidu da je samo prošle godine u Srbiju po osnovu 
deviznih doznaka iz dijaspore ušlo 5,5 milijardi dolara i da je od demokratskih 
promena 2000. godine direktno investirano 550 miliona dolara. 

  



Pare iz dijaspore za finansijsku stabilnost


 


Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, rekao je da se nemože 
očekivati da se sav naučni i visokoobrazovani potencijal vrati iz dijaspore, 
ali da oni kao i srpsko stanovništvo u regionu mogu da budu protagonisti dobrih 
odnosa Srbije sa svetom. 

  

Miladin Kovačević, takođe iz Evropskog pokreta, najavio je da se do kraja ove 
godine očekuje oko tri milijarde evra od dijaspore, što pokriva dve trećine 
spoljno trgovinskog deficita Srbije. 

  

"Bez priliva iz dijaspore ne bismo mogli održati postojeću finansijsku 
stabilnost Srbije", napomenuo je Kovačević. 

  

Prema njegovim rečima, fundametalni preduslovi za investitore u Srbiju i 
privlačenje njihovog kapitala je obezbeđivanje od rizika, zatim redukcija javne 
potrošnje u Srbiji, relaksacija zaduživanja Srbije, eliminisanje sistemske 
korupcije, racionalizacija državne administracije, monetarna politika itd. 

  

Kovačević je, replicirajući Đeliću, rekao da je u poslednjih 20 godina iz 
Srbije otišlo 350.000 ljudi i da je Beograd napustilo oko 100.000, dodajući da 
je među tim brojkama cifra od ukupno 73.000 visokoobrazovanih intelektualaca. 


Zatim, u jačanju naučnog, tehnološkog, kulturnog i sprotskog potencijala 
zemlje, u unitegrativnim procesima Srbije, kao i kroz bolju iskorišćenost 
kapaciteta u sistematskoj, organizovanoj i zajedničkoj akciji Srbije, dijaspore 
i Srba u regionu na poboljšanju imidža Srbije u svetu. 


"Cilj je zapravo da svaki pripadnik naše dijaspore i svaki Srbin u regionu 
shvati svoju ulogu ambasadora i dobrog predstavnika Srbije, da svako od njih 
među svojim kolegama, prijateljima, zvaničnicima država u kojima žive da 
doprinos poboljšanju našeg imidža da se niko i nigde više ne postidi da kaže da 
je poreklom iz Srbije", rekao je Srećković. 


U istoriskom smislu, veoma važan cilj pomenute strategije je, prema ministrovim 
rečima, očuvanje nacionalnog identiteta među gotovo četiri miliona naših ljudi 
koji žive u celom svetu, jer je to nemerljivo bogatstvo kojim se malo država i 
naroda može ponositi. 


Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije zadužen za evropske integracije i 
ministar za nauku i tehnološki razvoj, rekao je da “borba za nacionalno pitanje 
i za evropske integracije Srbije ne samo da nisu u sukobu već su u dubokoj 
sinergiji”. 

  

"Srbija, koja ide ka punopravnom članstvu u EU, koja ima i zakone i njihovu 
primenu za sve one koji nisu deo našeg većinskog naroda u matici je zapravo 
Srbija koja ima najveće argumente da traži ista prava za Srbe u regionu i u 
onoj meri koja je u skladu sa nekim drugim regulativama i u onim zemljama gde 
se nalaze pripadnici naše nacije", rekao je Đelić. 

  

On je naglasio da je da bi trebalo stvoriti uslove da novac koji dolazi iz 
dijaspore ne ide samo u tekuću potrošnju, već da se ulaže u preduzeća i 
otvaranje radnih mesta kako bi se taj kapital mogao bolje upotrebiti. 

  

"Iluzorno je očekivati mnogo veće investicije dijaspore u našu zemlju ukoliko 
ne pokažemo da je ona u potpunosti osposobljena da takve investicije prima", 
rekao je Đelić. 

  



Naoružano 25.000 Srba



Čedomir Antić, predsednik Naprednog kluba, ocenio je da se "prava Srba u 
regionu umanjuju" i da smo mi "nacija koja nema politiku prema Srbima u 
dijaspori". 

  

Milan Parivodić, predsednik Moderne Srbije i bivši ministar za ekonomske odnose 
sa inostranstvom, govoreći o bezbednosti je naveo da je u Srbiji "25.000 ljudi 
pod oružjem, što je brojčano jednako Vojsci Srbije, a Srbija umesto tim 
problemom, bavi se pitanjem zabrane pušenja na javnom mestu i kafanama". 

  

"Prva vrlina Srbije da bi se ljudi vratili iz rasejanja jeste da Srbija bude 
mirna i sigurna zemlja. Zatim da ima dugoročniji razvoj ekonomije, kako bi 
dijaspora mogla da proceni svoj prosperitet takođe i da sagleda kvalitet života 
nakon povratka, a tu je i pitanje kontinuiteta demokratije, jer stalno smo na 
klackalici da li ćemo ostati demokratsko društvo", rekao je Parivodić. 

  

U tom kontekstu kao kamen spoticanja potencijalnih investitora, on je pomenuo i 
pitanje još uvek nerešene restitucije, odnosno povratka nacionalizovane i 
konfiskovane imovine, kao i slabu efikasnost državne administracije. 

  

"Potrebno je takođe da dijaspora dobija zagarantovana poslanička mesta u 
Skupštini Srbije. Takođe da bi se ljudi vratili treba da imaju pristojne uslove 
za život, investitori poreske olakšice, penzinski sistem mora da se reši, ali i 
da se predvide subvencije za preseljenje", poručio je Parivodić. 

  

Govoreći o ulozi dijaspore u naučno-tehnološkom razvoju Srbije Đelić je negirao 
da 500.000 visokoobrazovanih ljudi emigriralo iz Srbije u poslednjih 20 godina, 
već da je otišlo oko 54.000 u poslednjoj deceniji prošlog veka i oko 19.000 od 
petooktobarskih promena 2000. 

  

"I to su velike cifre", dodao je on poručio da to mora da bude upozorenje da 
treba raditi na tome da srpska pamet radi u interesu Srbije. "Patriotizam je 
nužan, ali nije dovoljan", napomenuo je Đelić. 

http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/54243/Srbiji-neophodni-pamet-i-pare-dijaspore

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште