|
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Tribunal pred licem pravde
"Predmet protiv Alije Izetbegovića jeste obiman, materijala jeste
dosta, ali i vremenski period od kada smo materijal dostavili Hagu je isto
tako velik i mi smatramo da je odgovor do sada već mogao da stigne.
Međutim, Haški tribunal nije određen nikakvim rokom u kome bi oni morali
da taj materijal ocijene, tako da je on još uvijek u postupku
razmatranja", rekao je za Patriot Dejan Miletić
piše: Mirjana Miljanović
Zakonom o ministarstvima nedavno je osnovan republički
Sekretarijat za saradnju sa Haškim tribunalom i istraživanje ratnih
zločina. Odlučeno je da će ova organizacija u narednom periodu preuzeti
nadležnosti Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa Haškim tribunalom,
preuzeće i funkciju dokumentacionih centara, a baviće se i problematikom
kojom se ranije bavila Komisija za traženje nestalih i zarobljenih lica
Republike Srpske.
Za rukovodioca Sekretarijata izabran je dosadašnji
šef Biroa za odnose sa Tribunalom u Hagu Dejan Miletić.
Biro je do
sada u Hag uputio dokumente za blizu 70 krivičnih predmeta protiv nešto
više od 400 lica. Odgovor iz Haga je stigao 32 puta, od čega u većini
slučajeva nije dozvoljeno procesuiranje.
Za zločine nad Srbima u Bosni
i Hercegovini pred Tribunalom je podignuta optužnica protiv sedam Bošnjaka
i jednog Hrvata. Izrečene su tri presude. Sve za zločine počinjene u
logoru Čelebići. Dvojica od optuženih Bošnjaka i jedan Hrvat osuđena su na
zatvorske kazne, dok je jedan Bošnjak oslobođen.
Za zločine nad
Bošnjacima i Hrvatima u BiH optuženo je i procesuirano 55 Srba, od kojih
je sedam osuđeno na zatvorske kazne, a protiv ostalih se još uvijek vodi
postupak.
Prema najnovijim podacima, u pritvorskoj jedinici
Međunarodnog krivičnog suda u Hagu trenutno ima 44 lica optužena da su
počinila ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije, jedanaestoro lica
trenutno je pušteno na slobodu, a iz Haga su izdata još 24 naloga za
hapšenje. Mnogi predmeti koji su dostavljeni Tribunalu još uvijek su u
fazi razmatranja.
U fazi razmatranja je i krivični predmet protiv Alije
Izetbegovića, koji je Biro Vlade RS za odnose sa Tribunalom Hagu dostavio
još prije više od godinu dana.
"Alija" težak 50 kilograma
"Predmet protiv Alije Izetbegovića jeste obiman,
materijala jeste dosta, ali i vremenski period od kada smo materijal
dostavili Hagu je isto tako velik i mi smatramo da je odgovor do sada već
mogao da stigne. Međutim, Haški tribunal nije određen nikakvim rokom u
kome bi oni morali da taj materijal ocijene, tako da je on još uvijek u
postupku razmatranja", rekao je za Patriot Dejan Miletić.
Prema
njegovim riječima, Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci je materijal
protiv Alije Izetbegovića sistematizovalo i dovelo u oblik krivičnog
predmeta i kao takav Biro ga je dostavio Tribunalu. "Grubo zvuči kada se
kaže da je u pitanju 50 kilograma materijala, ali tu se nalaze izjave
svjedoka, dokumentacija, video-materijal, audio-kasete... kojima je
obuhvaćeno uglavnom sve ono područje za koje se gospodin Alija Izetbegović
smatra odgovornim", rekao je Miletić.
On je naglasio da je Biro u
februaru prošle godine uputio zvanično pismo Tribunalu, kad je tražen
odgovor na pitanje šta je sa tim predmetom. Odgovor je bio – materijal je
u fazi razmatranja. Dalji upiti Tribunalu, smatra Miletić, bili bi
izlišni. Ipak, u Birou se nadaju da je taj predmet još uvijek otvoren i da
će Tribunal u nekom narednom periodu na njega i konkretno odgovoriti. "U
stvari, nadamo se da će odgovor doći do septembra", rekao je
Miletić.
Artmanovoj nestalo "bensedina"
Da li je predmet protiv Izetbegovića još uvijek otvoren i
može li se odgovor na njega uskoro očekivati – pokušali smo saznati u
telefonskom razgovoru sa portparolom haškog tužilaštva Florens Artman.
Pokušaj nije pao u vodu nego u vatru.
Čim smo joj spomenuli čarobno
ime, ona je zaboravila na profesionalnost i pristojnost. Rekavši da ne
želi davati nikakve izjave i da joj ne pada na pamet govoriti o
"bezrazložnim optužbama o pristrasnosti Tribunala" kad je riječ o njegovom
isključivom nametanju krivice Srbima, nije izbjegla da kaže i par
uvredljivih opaski na račun ljudi u "zemlji u kojoj možete s lakoćom
pronaći i pozvoniti na vrata onih koji dobro znaju šta se tamo dešavalo
tokom rata". (Ako se ne varamo, Artmanova je htjela da kaže da većina
"ljudi u toj zemlji" još nije na pravi način kažnjena za svoja nedjela. Ko
povjeruje, i sam bi sebe počeo da gleda drugačijim očima.) Međutim, tačno
je da se osoba koja radi tako težak posao kao portparol haškog tužilaštva
treba povremeno odmarati od napora ili redovono uzimati tablete za
smirenje. Nažalost, ovoga puta (vjerovatno joj je nestalo "bensedina")
nije joj se bilo lako boriti sa silnim osjećajem netrpeljivosti prema
jednoj strani. Bez obzira na njen uvredljivi ton, nastavili smo
"razgovor". Mada ne zadugo.
Prije nego što je bijesno prekinula vezu,
Florens Artman je, pomalo neartikulisano, rekla da ne želi davati nikakve
izjave i da sve ono što je za javnost govorila ranije vrijedi i sada. A
šta je to Artmanova govorila?
"Haški tribunal neće dopustiti nikakve
pritiske kada je riječ o podizanju optužnice protiv Alije Izetbegovića.
Tribunal je nezavisan i niko ne može vršiti protisak na njega. Pritisci se
ne mogu vršiti ni na bilo koju demokratsku zemlju a kamoli na Međunarodni
sud", riječi su koje je ne tako davno izgovorila.
Prema njenim
riječima, Tribunal podiže optužnicu u svakom onom slučaju u kojem ima
dovoljno materijala za mene podizanje. Nije u pitanju količina materijala
koja se pošalje, nego kvalitet onoga što je poslano. "Ako se pošalje 50
kilograma materijala u kojem ima nekoliko elemenata koji liče na dokaz
koji se može koristiti na sudu, onda to nije ozbiljan dokaz. Sudu trebaju
ozbiljni dokazi, a ne priče ili izjave", rekla je ona.
Artmanova je
poručila da Haški sud radi svoj posao, a račune o tom radu polaže samo
pred licem pravde. "Banjaluka je ta koja mora da sarađuje i da odgovori na
zahtjeve koje smo joj uputili, a ne da nam šalje dokumente", smatra ona.
Prema njenom mišljenju, iz najvećeg grada Republike Srpske ne stiže
prava podrška za rad Tribunala.
A da li Tribunal na pravi način
sarađuje s Banjalukom? Sudeći po stavu portparola haškog tužilaštva, to je
pitanje koje se niko ne smije usuditi da postavi.
Dobra saradnja
Dejan Miletić, međutim, kaže da je, sve u svemu,
dosadašnja saradnja sa Tribunalom dobra. "Tu su razni segmenti saradnje, a
najviše smo pažnje posvetili prikupljanju dokumentacije u vidu već
postojećih krivičnih predmeta i dostave te dokumentacije Tribunalu", kaže
on.
Prema Miletićevim riječima, osim što dostavlja materijal sa već
formiranim krivičnim predmetima, Biro u Hag šalje i dokumentaciju za pomoć
istražnom timu Tribunala u istragama kojima se on trenutno bavi. "To je
bilo tako u slučaju Nasera Orića, kada nismo mi formirali predmet jer je
istraga već sprovodio istražni tim Tribunala", kaže Miletić.
Prema
njegovim riječima, po redovnoj proceduri, iz Haga u Biro stižu i drugi
zahtjevi po kojima se postupa. "To je uglavnom obezbjeđenje razgovora sa
svjedocima, dostava određene dokumentacije, pregled određenih arhiva...
Mislim da saradnja zasada funkcioniše i očekujem u narednom periodu da će
se to intenzivirati", rekao je Miletić.
On kaže da je Tribunal, nakon
što je ocijenio određeni dokazni materijal koji mu je dostavio Biro,
dozvolio da se protiv devet lica bošnjačke i hrvatske nacionalnosti vodi
krivični postupak u Republici Srpskoj, a "pred Okružnim javnim tužilaštvom
u Banjaluci vodi se postupak i protiv 32 lica srpske nacionalnosti za
slučaj 'Matanović'".
U slučaju "Matanović" radi se o dva krivična
predmeta. Jedan je vezan za protivpravno lišavanje slobode i ubistvo
porodice Matanović, a drugi krivični predmet odnosi se na rušenje Župnog
doma u Prijedoru i odnošenje imovine iz njega. Dejan Miletić kaže da su
oba postupka trenutno u fazi istrage.
Da li će i kada predmet protiv
Alije Izetbegovića biti u fazi istrage – vrijeme će reći. Armanova sigurno
neće.
|
