Title: Message

STAMBENI KREDITI IZMEĐU SNA I BANKE


Jak garant, pa dostupan kvadrat


Formiranje Korporacije za osiguranje stambenih kredita pomoglo bi da dugoročne pozajmice i kod nas postanu uobičajene. Takve kredite bankari sada uglavnom odobravaju komitentima, ali ni to nije masovno. Podaci iz Udruženja banaka govore da bi ove godine trebalo da se odobri 1.072 kredita s rokom vraćanja dužim od pet godina

Pomisao na kupovinu stana prava je noćna mora za podstanare i one koji razmišljaju o napuštanju toplog roditeljskog doma i odlasku u svet odraslih. U zemljama Evropske unije problem rešavaju lako. Banke odobravaju stambene kredite, na kupljenu nekretninu stavlja se hipoteka i sve ide pod konac. Ukoliko novi vlasnik redovno ispunjava obaveze i kada prođe rok od dve-tri decenije na koliko je kredit sklopljen hipoteka se skida. U suprotnom - hipoteka se aktivira. Priča o stambenim kreditima u EU zahteva par rečenica, dok bi se o stanju kod nas mogao pisati feljton.
Ovde stambene kredite, prema podacima iz Udruženja banaka naše zemlje, odobrava “Rajfajzen” banka, koja ima svoju poslovnu jedinicu u Novom Sadu namenjenu celoj Vojvodini. Još jedna strana banka- HVB - takođe daje ovu vrstu pozajmica i uskoro će otvoriti poslovnicu u Novom Sadu.

Neće stanovi završiti u magacinu

Druge banke daju pomenute kredite, ali to čine na nešto drugačiji način. Ovi dugoročni krediti dostupni su njihovim komitentima, ili zaposlenima u preduzećima, koja na računu kod banke drže značajna sredstva. Uslovi variraju i ne daju se javno, pa će ovo nekome možda biti čudno. Međutim, u zemljama tržišne privrede to je uobičajena nagrada banaka dobrim klijentima i njihovim radnicima.
Šta kažu podaci iz Udruženja banaka o odobrenim dugoročnijim kreditima? Od januara pa do kraja juna građanima je odobreno 343 kredita s rokom vraćanja dužim od pet godina, objašnjava savetnik za poslove sa stanovništvom Rade Bačković. Plan je da ih bude još 739 do kraja decembra - znači ukupno 1.082. Lane ih je bilo 949. Podaci se odnose na 95 odsto naših bankaka, što znači da brojka može biti tek nešto malo veća. Šteta što su bankari tako oprezni. Brojevi govore da se od 100 dinara kredita građanima prinudnim putem naplati svega 3,6 dinara. Kod privrede je drugačije. Od 100 dinara lane se nije vraćalo 70, a sada je ta brojka između 50 i 60 dinara. Stambeni krediti su posao bez gubitka. Ulaže se u robu koja ima sigurnu tražnju i podstiče proizvodnju koja ima prođu na tržištu. Stanovi neće završiti u magacinu kao neka druga neprofitabilna roba.

Politički rizik i kamate

Sve bi bilo lakše kada bi kamate pale. Kad je kamata oko 10 odsto onda komitent vrati dva puta više nego što je uzeo. Po ekonomskim činiocima kamate bi već mogle da padaju, ali je problem što spadamo u zemlje visokog političkog rizika. Proporcija je jednostavna - kad se politički rizik smanji pašće i kamate.

U Udruženju se trude da pomognu i bankama i građanima. U toku je formiranje Kreditnog biroa, a iza ovog imena krije se baza podataka u kojoj će biti sva imena građana i podaci o njihovoj zaduženosti i tome koliko su ažurno vraćali kredite. No, to nije sve što treba i može da pospeši ovaj vid pozajmica. Proteklih sedmica guverner NBS Mlađan Dinkić u nekoliko navrata je govorio da državi treba jedan od bitnih instrumenata za podsticanje ovih zajmova - Korporacija za osiguranje stambenih kredita. Drugim rečima, iza kupca stana stala bi država, a bankama bi onda bilo daleko lakše da odobravaju pozajmice. Stručni tim NB je napravio predlog zakona o Korporaciji i poslao ga Vladi Srbije i on tu i dalje čeka da bude upućen u parlamentarnu proceduru.
Štednja raste kod nas, ali ne postoji mogućnost za kreditiranje iz sopstvenih izvora. Zato država treba da stane iza banaka i osigura dobar deo njihovih kredita. Građani uredno izmiruju svoje obaveze, pa je ovo projekt osuđen na uspeh. Da bi kredita moglo da bude više slažu se i u “Delta” banci.
U ovom trenutku nemamo dovoljno dugoročnih izvora za ove kredite, ali ni zakonsku regulativu koja bi obezbedila sigurnost kod vraćanja i efikasnost kod naplate hipoteke, smatraju u “Delta” banci. Da bi naplata bila efikasnija moraće da se menja i Zakon o izvršnom postupku.

Želja i brošure razgrabi

Mnogi su nestrpljivi da dočekaju sve te izmene i dopune. Šta im se sada nudi? “Rajfajzen” banka je ove godine odobrila 300 kredita za kupovinu i adaptaciju stanova.
- Interesovanje je ogromno, stalno nam nedostaju brošure sa uslovima kredita. Ne stižemo da naštampamo nove, već ih fotokopiramo - objašnjava Tamara Čavić, zamenik rukovodioca ove banke za Regionalnu filijalu u Novom Sadu. Svi kojima uslovi odgovaraju podnesu zahtev i čekaju odgovor. Žalbe nema ukoliko zahtev nije odobren.
Kakvi su uslovi “Rajfajzen” banke? Za stari, novi ili stan u izgradnji od 50.000 evra, a to u Novom Sadu odgovara ceni stana od 50 kvadratnih metara, učešće je 30 odsto odnosno 15.000 evra, kamata 10,95 odsto na godišnjem nivou, rok otplate 15 godina, a mesečna rata 385,50 evra. Da bi se kredit odborio plata mora biti 771 evro u dinarskoj protivrednosti naravno. Druga vari-janta kredita na istu sumu podrazumeva depozit od 10.000 evra, kamatu 8,95 odsto na godišnjem nivou, mesečnu ratu od 495,37 evra i platu od čak 990,73 evra. Ipak, malo je onih koji kupuju stan od pedesetak kvadrata. Krediti se uzimaju za sume do 20.000 evra. Uslovi su isti a za to treba plata od 396,60 evra i rata od 198 evra uz depozit od 20 odsto. Ako se da 30 odsto učešća, rata je 154,20 evra a za to treba plata od 310 evra. Uz te uslove kupuju se garsonjere. Rok otplate je 15 godina.
Šta nudi HVB banka. Uslov je 50 odsto učešća, rok vraćanja je 15 godina, kamata 9,5 odsto godišnje. To više odgovara onima koji su prodali stan da bi kupili veći.

Dušanka Vujošević

 

 
http://www.dnevnik.co.yu/
 

Reply via email to