Pomozi bog draga deco Srbske nacije svh uzrasta
Glavni cilj jeste rasturenje sad.
Zasto je izbio gradjancki rat u devetnastom stolecu koji je uspeo da zavrsi 
Abraham Linkoln i koga je kostalo zivota.
Tada su Jevreji nudili finaciranje rata sa 38% interesa.
Abraham Linkoln je to odbio i spasio dezavi od totalnog unistenja i cepanja.
Posle njegovo ubistva Jevreji su uzeli cewlu finacisku kontrolu nad svim 
drzavama Amerike.
Cak je federalna rezerva jevrejsko vlasnistvo.
Kanada je vec u velikim dugovima jer su Kanadsku opoliticari prihvatili 
finaciranje drugog svetskog rata sa 38% interesa.
Brajan Malruni je predao celu Kanadu jevrejima koji sda kontrolisu sve sto im 
je u interesu.
Jevreji se ne bore za druge naivne narode vec za svoj licni profit interes.
Pozdrav svima od milana.
  ----- Original Message ----- 
  From: ANTIC.org-SNN 
  To: [Е-ПОШТА 
ЗАШТИЋЕНА] ; 'SIM' ; 
'Sorabia' ; 'Srpska Informativna Mreza' 
  Cc: [Е-ПОШТА 
ЗАШТИЋЕНА] ; 
[Е-ПОШТА 
ЗАШТИЋЕНА] 
  Sent: Wednesday, August 13, 2008 2:40 PM
  Subject: [SRPSKI_NOMADI] Kosovo i Osetija mogu da pokrenu separatističke 
pokrete



  Kosovo i Osetija mogu da pokrenu separatističke pokrete, kojih je više od 300
  Neka se spreme Kina, Turska, Španija...
  Knežević: Slede Abhazija i Čečenija, a najopasnija tačka Kine je Đijangu sa 
60 miliona muslimana. Mitić: Separatisti Nagorno- Karabaha hteće da iskoriste 
kosovski presedan za otcepljenje od Azerbejdžana, tu su Kurdi u Turskoj...


  BEOGRAD - Kako Zapad nije uspeo da zaustavi širenje kosovskog sindroma, a 
njihov sui generis prošle nedelje eksplodirao pred očima cele planete ne na 
Balkanu, već u Južnoj Osetiji, više se ne dovodi u pitanje domino efekat, već 
samo ko je sledeći.

  U svetu je registrovano više od 300 secesionističkih pokreta, 40 crvenih 
tačaka se zažarilo devedesetih, kao i Kosovo, a srpski lobisti su tokom 
statusnih pregovora o Pokrajini poslali pisma upozorenja na dvesta adresa 
govoreći o globalnoj pretnji. Sagovornici Glasa iza Osetije osećaju da jako 
pulsira i Kurdistan, Kipar, Baskija, Tibet, Tajvan, Zapadna Sahara, Ingušetija, 
Dagestan, Severna Irska, Južni Tirol, Flandrija, Rodezija, Zapadna Makedonija, 
Republika Srpska, Škotska, Severna Irska, Kvebek, Tamil Elam, Abhazija, 
Palestina, Etiopija, Somalija, Mjanmar, Havaji...

  - Separatisti Nagorno-Karabaha će hteti da iskoriste kosovski presedan za 
formalno priznavanje njihove nezavisnosti od Azerbejdžana, koji, premda 
podržava SAD, nije priznao Kosovo i povukao je svoje trupe iz Kfora. Posle 
proglašenja nezavisnosti Kosova, obe strane su počele da se masovno 
naoružavaju. Serije bombaških napada separatista u Ksinđangu pokazuju da 
ozbiljno žele veću autonomiju, pa i nezavisnost od Kine. Stalni su sukobi Kurda 
u Turskoj, a turska armija je, znamo, upala u Irak da bi se borila protiv 
uporišta Kurda. Bombe u Baskiji, dešavanja tokom izbora u Makedoniji, Šri Lanka 
- kaže za Glas Aleksandar Mitić, direktor projekta „Kosovski kompromis“, sa 
briselskog Instituta „4S“.

  RUSIJA JOŠ VAGA

  Argument da Kosovo nema veze sa bivšim SSSR-om je upravo oboren, a ako 
„presedan“ pokrene talas sličnih rešenja u tom kraju sveta, Rusija bi mogla da 
prigrli nazad Abhaziju, Južnu Osetiju, Pridnjestrovlje i delove Kazahstana, ali 
i da ostane bez teritorija sa muslimanskom većinom. Portparol ruskog MIP-a 
Boris Malahov rekao je da „sada nije vreme za razmišljanje o tome da li će 
Rusija priznati Južnu Osetiju“ jer je „neophodno pre svega srediti situaciju te 
ćemo uložiti maksimalne napore da se to učini“. Ali, šta će biti kad se stvari 
srede.

  Dušan Lazić, član Foruma za međunarodne odnose ukazuje da je teško 
prognozirati ko je sledeći jer „ svaki od sukoba ima svoje kontekste i uzroke 
koji nisu svi isti, a naravno i posledice“. Miloš Knežević, urednik Nacionalnog 
interesa apostrofira Abhaziju i Čečeniju, a kaže i da će se „na drugačiji 
način“ isti problem otvoriti u EU - „ Flamanci i Valonci u Belgiji, Baskija, 
Korzika, Irska, odnosno sudbina Velike Britanije i na kraju dvadesetak pokreta 
u Aziji sa najopasnijim tačkama u Kini, tj. Đijangu sa 60 miliona muslimana“.

  Viši naučni saradnik Instituta za političke studije Momčilo Subotić kaže da 
će se Osetija prvo preslikati na Ukrajinu, koja će biti podeljena na unijatski, 
manji, ali veoma moćni deo, a potom i na Belorusiju. „SAD neće stati, iako je 
Rusija raskrinkala njihovu strategiju izazivanja i upravljanja krizama, s tim 
što će možda preći na „čačkanje“ Kine, energetskog čuda. Okrenuće se ka 
turkofonskim područjima, a sigurno je da neće podsticati separatizam u EU, mada 
je i tamo mnogo žarišta: Baskija, Korzika i Škotska koja je već najavila 
otcepljenje - dodaje Subotić.

  Autor:
  Diana Milošević





  http://www.glas-javnosti.co.yu/










   

[Non-text portions of this message have been removed]

Reply via email to