Beograd skuplji od Londona

D.Milinković - B. Stjelja, 17.01.2009 20:13:17

                

 

 PROŠLE godine Moskva je zadržala prvo mesto na listi najskupljih gradova na 
svetu po troškovima svakodnevnog života. London je na trećem mestu, odmah posle 
Tokija. U istraživanju je poređeno više od 200 faktora, uključujući cene 
stanovanja, hrane, prevoza, izlazaka...
Zvuči šokantno, ali gledajući samo troškove za stan, prosečna beogradska 
četvoročlana porodica, koja živi u šezdesetak kvadrata, mesečno odavno plaća 
više nego da živi u Moskvi, a nakon serije novogodišnjih poskupljenja, polako 
prestiže i - London!
To pokazuje uporedno istraživanje koje su "Novosti" sprovele u nekoliko 
evropskih gradova i najvećim mestima u Srbiji. Upoređivani su samo računi za 
komunalije, grejanje na gas, električnu energiju, telefon, Internet i kablovsku.
Četvoročlana porodica Maksimović-Smit živi u Londonu skoro dve decenije. 
Stanuju u šezdesetak kvadrata u opštini Vestminster. Mesečno, u proseku, za 
navedene račune izdvoje oko 200 evra. Nešto iznad 200 evra četvoročlanu 
porodicu Spasić, koja u približnoj kvadraturi živi na Voždovcu, mesečno koštaju 
gas, struja, voda, telefon...
Spasići imaju dvoje male dece, pa nisu u prilici da uštede na komunalijama. U 
hladnom decembru su za grejanje na gas izdvojili oko 8.500 dinara, struju 
4.500, vodu 1.200, telefon 1.500, isto toliko i za Internet. Kada se na to doda 
ostatak stavki iz Infostana - odnošenje smeća (250 din.), taksa za građevinsko 
zemljište (130 din.), dimničarske usluge (118), ekološka zaštita (85), hitne 
intervencije (200), zatim kablovska (609) i TV pretplata (387), dolazimo do 
cifre od skoro 19.000 dinara.
U Londonu Maksimoviće mesečno struja košta 38 evra, gas 75, voda 18, fiksni 
telefon 22, a TV pretplata (uključujući i kablovsku) - 14 evra. Internet je 
besplatan. Takozvana opštinska taksa, koja je slična našem Infostanu, i između 
ostalog uključuje odnošenje smeća, nadoknadu za vatrogasce i policiju, varira 
od opštine do opštine i veličine i vrednosti nekretnine. Maksimovići je 
godišnje plaćaju oko 400 evra, mesečno oko 33 evra.
Većina računa za stan u Londonu plaća se tromesečno, voda na pola godine. Dok 
je u Srbiji telefoniranje od 1. januara skuplje za 33 odsto, u Britaniji su 
zbog velike konkurencije telefonskih kompanija cene sve povoljnije. Građanima 
se nude razni paketi, sa prosečnom pretplatom od 20-30 evra, od kojih svi 
uključuju besplatan Internet i lokalne pozive, a mnogi nude i besplatne 
razgovore sa petnaestak zemalja EU.
Godišnja TV pretplata stanovnike Londona košta 165 evra, za televizor u boji. 
Oni koji imaju crno-beli TV prijemnik plaćaju 44 evra. U ovu cenu uključena je 
i digitalna kablovska, sa oko tridesetak kanala. Građani Srbije za TV pretplatu 
godišnje izdvajaju oko 50 evra, a Beograđani za SBB kablovsku oko 80 evra 
godišnje.
Ako je za utehu, ono po čemu je većina evropskih gradova, uključujući i London, 
i dalje dosta skuplja od Beograda jesu troškovi iznajmljivanja stanova, cene 
nekretnina, porezi na imovinu, obavezna osiguranja... 

MOSKVA
GREJANjE 1,5 EVRA!
PRI sadašnjem kursu (42 rublje za evro), komunalije u Rusiji, u odnosu na mnoge 
druge zemlje, veoma su jeftine. Međutim, prošle jeseni rublja je pala u odnosu 
na dolar i evro za trećinu, pa su i realni prihodi građana obezvređeni. 
Prosečna penzija je oko sto evra.
Kilovat struje građani plaćaju 2,37 rubalja. Gas se plaća 19 rubalja po osobi, 
odnosno manje od pola evra, ma koliko ga potrošili. Voda za piće košta 11,80 
rubalja za kubik, a topla 57,70 rubalja. 
Međutim, većina građana nema svoja brojila i plaća "kolektivno". Grejanje košta 
11 rubalja po kvadratnom metru, što znači da mesečni račun za stan od 60 
kvadratnih metara iznosi oko 1,5 evra. Korišćenje TV antene je 40 rubalja (1 
evro). Odvoz smeća i čišćenje ulaza je simboličnih nekoliko rubalja.
Najveća stavka je telefonska pretplata - košta mesečno 360 rubalja, tj. 8,5 
evra. 

PARIZ
STRUJA 40 EVRA 
ELEKTRODISTRIBUCIJA ima utvrđenu i posebnu tarifu za neophodno snabdevanje 
strujom finansijski ugroženih domaćinstava. Svi koji zarađuju manje od 620 evra 
mesečno prvih 100 kilovata plaćaju od 30 do 50 odsto jeftinije. Prosečna 
porodica u stanu od pedesetak kvadrata u Parizu struju, ukoliko se na nju ne 
greju, mesečno plaća oko 40 evra.
Pretplata na telefonske usluge u Francuskoj ide od dva evra mesečno, uz dodatno 
plaćanje svake komunikacije, pa do pretplatnih paketa koji idu i do 40 evra, 

i uključuju dva sata besplatnog telefoniranja, televizijske programe i internet 
superbrzog protoka.
Sve ostale komunalije u Francuskoj se plaćaju zajedno, u paketu, u okviru 
takozvanog "šarža", odnosno zbirnih troškova potrošene vode, grejanja, 
održavanja stepeništa i zajedničkih prostorija i primanja kućepazitelja. Za 
stan od pedesetak kvadrata "šarž" iznosi od 100 do 150 evra. 

ISTANBUL
REŽIJA 105 EVRA
(četvoročlana porodica, stan od 70 m2) 
Grejanje (na gas) od 38 evra
Struja 28,5 evra (uz račun za struju naplaćuje se 0,7 odsto cene utrošenih 
kilovata za finansiranje državne radiotelevizije, i to plaćaju i oni koji su 
priključeni na kablovsku mrežu) Kablovska 3,3 evra
Sanitarna voda 14,2 evra (nije za piće) 
Pijaća voda 19,28 evra
Odnošenje smeća 1 evro

* * * 
BOLJI ŽIVOT U SNOVIMA

PROSEČAN srpski mladoženja oženiće se u 28. godini s nekoliko leta mlađom 
nevestom. Svog jedinca će vaspitati u kući sa tri sobe ili u garsonjeri u 
Beogradu. Od dve plate, sa srednjom stručnom spremom, zarađivaće oko 65.000 
dinara. Voziće kola koja se bliže punoletstvu i jednom godišnje će trknuti do 
Grčke na letovanje. Naravno, ne avionom. Supružnici, ako prebrode 11. godinu 
braka bez razvoda, umreće zajedno u osmoj deceniji života.
Ako je verovati statistici, onda život ovih supružnika opisuje srpski prosek. 
Poslednje istraživanje tržišta i medija, koje je "Medijana Adrija" sprovela nad 
uzorkom od 9.000 ispitanika, pokazuje da srpska porodica živi između istoka i 
zapada, politike i zabave, od plate do plate...
Ipak, većina će reći da je zadovoljna, a istovremeno će im pogled u budućnost 
biti pesimističan. Kontradiktorni po svojoj prirodi, istovremeno će želeti u 
Evropu, ali će se gnušati njenih vrednosti, deklarisaće se kao vredni, a stopa 
nezaposlenosti je najveća u širem okruženju, smatraće se da su pozvani da 
bistre svetsku politiku, a da nijedan od ukućana nema pasoš...
Analitičari kažu da je današnja slika prosečne srpske porodice uslovljena 
višegodišnjim karantinom i neizvesnim prihodima.
Republički zavod za statistiku je upravo objavio prosečna primanja u poslednja 
tri meseca, po kojima jedno domaćinstvo za ličnu potrošnju mesečno raspolaže sa 
"čistih" 40.154 dinara. Čak 41 odsto će dati u prodavnici za hranu i piće. 
Ostatak novca će potrošiti na račune za struju, telefon, grejanje... Tek 
neznatni deo kućnog budžeta će otići na garderobu, knjige, bioskope, štampu... 
Zato će prosečna srpska porodica svoje slobodno vreme uglavnom provoditi - pred 
televizorom. Ostale informacije Srbi crpe iz dnevne štampe, koju redovno čita 
38 odsto odraslog stanovništva. Internet koristi svaki drugi ispitanik, i to 
uglavnom zbog posla.
Istraživanje je pokazalo da se navike menjaju i sa rastom plata. Porodice koje 
u kuću unesu više od 50.000 dinara imaju "liberalnije" stavove. Recimo, manji 
je uticaj glave kuće. Sa nižim primanjima raste i ubeđenje da je novac nemoguće 
zaraditi legalno, a mnogi se domaćini hvataju kladioničarskih lista u potrazi 
za ekstraprihodima.
Bez obzira na debljinu novčanika, prosečna srpska porodica uglavnom ima 
pesimistične stavove u vezi sa karijerom. Većina smatra da će budućnost biti 
još neizvesnija i da će posla biti sve manje.
Kada ne razmišlja o novcu, glava porodice ima druge brige. Najviše se energije 
utroši na sređivanje stambenog prostora. Čak 67 odsto stanovništa ima dvorište, 
kuću i okućnicu, a trećina živi u stambenim zgradama. U glavnom gradu skoro 70 
odsto stambenih jedinica jedva prelazi 60 kvadrata.
Bez obzira na prostranost, većina ispitanika ocenjuje da nije u mogućnosti da 
uredi svoj životni prostor onako kako bi to želeli. Uvek manjka koji kvadrat 
ili bolji komad nameštaja. Bela tehnika se kupuje samo kad se mora. Zato se 
kredit najčešće diže zbog renoviranja stana ili kupovine novih uređaja. I mada 
80 odsto Srba ima mobilni telefon, mikrotalasnu poseduje tek svaka četvrta 
kuća, a mašinu za sudove svaka dvanaesta!
Prosečna srpska porodica ima sopstveni automobil. Prema analizi statističara, 
njime će najverovatnije godišnje preći 9.232 kilometra. I mada ne deluje kao 
zavidna kilometraža, bitno će uticati na učestalost generalki.
- Našim se drumovima voze automobili prosečne starosti 15,2 godine i skoro 
svaki treći je "Zastavin" - zapisao je Nikola Metodijević, direktor "Medijana 
Adrija" u svoje istraživanje. - Svoja kola ima 62 odsto domaćinstava, a po 
dvoja ih ima 22,7 odsto. Svaki drugi punoletni građanin Srbije je položio 
vožnju.
Svojim će se automobilom najverovatnije uputiti i na letovanje. Avion koristi 
samo pet odsto naših turista. Prosečna familija najpre se odlučuje za - Crnu 
Goru. U ovo inostranstvo svake godine uputi se najviše Srba. Druga po 
popularnosti je Grčka, i to njen sever.
I mada se Srbi osećaju kao zdrava nacija, prosečna kuća svakog meseca potroši 
oko 2.000 dinara na - lekove. Kupuju se mahom antibiotici i analgetici.
Loših se navika, međutim, teško odričemo. Čak 43 odsto stanovnika puši, a skoro 
70 odsto pije alkohol. Sportom i rekreacijom malo ko nadoknađuje vitalnost. Naš 
narod i dalje više voli da gleda sport nego da u njemu učestvuje. I kladi se. U 
potrazi za boljim životom udružena porodica će se baciti i na igre na sreću. 
Loto i dalje većina vidi kao izlaz iz krize i vrata za lepše sutra. 

 

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=135946



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште