IZ ŠTAMPE IZAŠLA GRAMATIKA CRNOGORSKOG, KOJU STRUČNjACI OCJENjUJU BESMISLENOM
Donde vodi putljaga
~Ko preferira "ekspertski" pravopis i gramatiku moraće da nabavi po jednog
Hrvata za podučavanje, smatra profesor Jelica Stojanović On hoćaše viđeti. Ja
trebam da čitam. Donde vodi putljaga. Ma kakvu varijantu izabrali, crno im se
piše. Ovo su samo neki od primjera iz prvog izdanja gramatike crnogorskog
jezika autora Adnana Čirgića i hrvatskih lingvista Josipa Silića i Iva
Pranjkovića, koja je juče izašla iz štampe. Taj materijal je sredinom juna
usvojio Savjet za opšte obrazovanje, iako su se profesori jezika i lingvisti u
tom tijelu oštro suprotstavljali uvođenju substandardnog u književni jezik.
Stručnjaci, bar prema onome što su juče izjavili "Danu", smatraju da se radi o
"potpuno pogrešnoj i promašenoj politici usmjerenoj protiv srpskog jezika i
njegovog imena". Profesori sa studijskog programa za srpski jezik i
južnoslovenske književnosti upozoravaju da "se treba zapitati odakle toliko
Hrvata koji se pojavljuju kao pokrovitelji crnogorskog jezika".
- Takvo nešto može da opstaje samo pod kontrolom sile i nasilja, stalnim
falsifikatima i obmanama. Zato su i ovi „ekspertski" eksperimenti, više nego
prolaznog karaktera. Sa jedne strane, falsifikovani srpski jezik i njegovo
vjekovno nasljeđe podvedeni su pod drugo ime. Sa druge se dijalekatski oblici
tog jezika, koji se čuju od Banije i Korduna, preko BiH, Crne Gore i
sjeverozapadne Srbije ("ćerati", "đevojka") proglašavaju za standardne u
crnogorskom jeziku bez ikakvog smisla, reda, sistema. Jednako su besmisleni,
bespravni, nezasnovani i neutemeljeni i jedno i drugo, o čemu govori i
istorijska i dijalekatska slika srpskog jezika, jezičko nasljeđe Crne Gore i
narodna volja - ocijenila je profesorica Jelica Stojanović.
Gramatika predviđa da su, kad su u pitanju prilozi za mjesto i vrijeme,
ispravni oblici "ovđe", "onđe", "lani", "preklani" (prije dvije godine),
onomlani (prije nekoliko godina).
Stojanovićeva smatra da su se "lijepo „zabavljali pripremajući pravopis i
gramatiku crnogorskog jezika".
- Prilikom usvajanja pravopisa crnogorskog jezika formirana je strana
ekspertska grupa, koju su sačinjavali Silić, Ukrajinka Ljudmila Vasiljevna i
filozof Milenko Perović. Silić je, kako je saopštio ranije Perović,
intervenisao na pravopisu idući „radikalno u crnogorizaciju crnogorskog
jezika", u koju se ne bi „usudio da ide ni on kao Crnogorac". Šta se pod tim
podrazumijeva - besmisleno je i postavljati pitanje. Izgleda da će svako ko
preferira taj "ekspertski" pravopis morati da nabavi po jednog Hrvata za
podučavanje - smatra Stojanovićeva, dodajući da je nastavak "toga gramatika,
čiji su autori dvojica Hrvata i Čirgić".
- Gramatikom crnogroskog jezika zapravo su na crnogorski prevedena jezička
pravila hrvatskog jezika za gimnazije i visoka učilišta Silića i Iva
Pranjkovića iz 2005. Od govornika srpskog jezika apsurdno je tražiti kako da
svoj standardni jezik zovu drugim imenom, tako i da dijelekatske oblike, koje
upotrebljavaju u neformalnoj komunikaciji proglašavaju za književne, a pogotovo
da ovakvim karikaturalnim oblicima svoju pismenost kvare, degradiraju i
obesmišljavaju - poručuje Stojanovićeva.
Profesorica Lidija Tomić napominje da je "pojava knjiga u kojima se nalaze
pravila crnogorskog jezika su, bez sumnje, izraz političkog, a ne naučnog
projekta". Ona navodi da "nema dileme da se ovim knjigama objelodanjuje
odstupanje od pravila i normi srpskog jezika ijekavskog izgovora u Crnoj Gori,
odnosno da se uz standardne oblike srpskog jezika daju, kao dubleti, i
dijalekatske jezičke crte".
- Naučnost ovih knjiga je, samim tim, dovedena u pitanje, jer sve što u njima
tumače „svojim", odnosno posebnostima crnogorskog jezika, odavno je opisano u
gramatikama srpskog jezika, ili u dijalekatskim studijama. Stoga, glavni
„argument" pada u vodu, jer i obični čitalac zna, posebno stručna javnost, da
uvedeni glasovi nemaju status fonema i da ih, baš zbog toga, Vuk Karadžić nije
uvrstio u srpski književni jezik - napominje Tomićeva.
Ona smatra da su gramatika i pravopis crnogorskog "realizacija i plod
drugačijeg, ideološkog i političkog pitanja jezika u Crnoj Gori".
- Nauka o jeziku se dekonstruiše i formira iz drugih osjećanja i potreba. Za
mene, pojava ovih knjiga je pokušaj da se obznani svojevrsni proces urušavanja
sopstvene tradicije i da se monopol političke direktive pomogne sredstvima koja
„opravdavaju" razloge nemilosrdnog brisanja srpske jezičke tradicije u Crnoj
Gori. Srpskim jezikom govore i pišu i Srbi i Crnogorci i drugi koji su se
izjasnili da govore tim jezikom. Ponuđene knjige zadovoljile su interese
političke upotrebe i zloupotrebe. Riječ je o subverziji pravila srpskog jezika
koji nikada nikome nije bio smetnja, već prirodan izraz svega onog što je dobro
i vrijedno u našoj usmenoj i pisanoj književnoj tradiciji. To nije malo,
naprotiv, to je sve - zaključila je Tomićeva.
T. R.
Uskoro revidirani pravopis
Izmijenjeno izdanje pravopisa crnogorskog jezika izaći će iz štampe 10.
septembra. Jedan od autora Čirgić izjavio je za "Dan" da drugo izdanje ne
podrazumijeva suštinske promjene, već proširenje pravopisnog rječnika "čija je
uloga da pojasni određene termine i otkloni nedoumice", kao i neke druge
"sitnije izmjene".
- U novom izdanju pravopisa nema suštinskih promjena u odnosu na prvo izdanje.
Dakle, nije ugrožena dubletizacija, što znači da je pravilno reći i "djevojka"
i "đevojka", pri čemu se govornik mora držati jednog od ta dva tipa - kazao je
Čirgić u izjavi za "Dan".
http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Povodi&datum=2010-09-04&clanak=245410
[Non-text portions of this message have been removed]
