B I L T E N    V E S T I
28. JANUAR 2002.


SR JUGOSLAVIJA

SVILANOVIC: NISU DONESENE POTREBNE ODLUKE ZA SARADNJU SA HAGOM
         BEOGRAD, 27. januara 2002. (Beta) Savezni ministar spoljnih 
poslova Goran Svilanovic ocenio je danas da "nije neobicno" sto Evropska

unija zahteva bolju saradnju sa Haskim tribunalom jer je "proslo dosta 
vremena, a mi ne donosimo odluke koje su morale da se donesu".
         Svima u Jugoslaviji je jasno da ni jedan od ciljeva u sferi 
spoljno politickog polozaja, ekonomskog oporavka ili igradnje
institucija 
nece biti ostvaren "ukoliko ne definisemo na koji nacin cemo saradjivati
sa 
Haskim tribunalom", rekao je Svilanovic Radiju B 92. On je podsetio da
su 
predstavnici EU i ranije ukazivali na potrebu saradnje sa Haskim
tribunalom.
         Medjunarodna zajednica ocekuje od jugoslovenske vlade da jasno 
definise da li ce optuzeni, za koje se zna gde se nalaze, biti predati 
Haskom tribunalu, kao i da zatim preuzme odgovornost za takvu odluku,
dodao 
je Svilanovic.

ALEKSANDRA JOKSIMOVIC: ZLOUPOTREBLJENE PRIMEDBE DIJASPORE
         FRANKFURT, 27. januara 2002. (Beta) Pomocnik sefa jugoslovenske

diplomatije Aleksandra Joksimovic ocenila je da su "izvesne politicke 
strukture u Beogradu" zloupotrebile primedbe dijaspore na imenovanje 
ambasadora SRJ u Vasingtonu.
         "Kada je u pitanju postavljenje ambasadora SRJ u SAD, dijaspora
je 
imala odredene primedbe, za koje smatram da su zloupotrebljene od
izvesnih 
politickih struktura u Beogradu", izjavila je Joksimoviceva za sutrasnje

"Vesti", list koji na srpskom jeziku izlazi u Frankfurtu.
         Prema njenoj oceni, velika je steta sto SRJ vec vise od pola 
godine nema ambasadora u SAD koje su jedan od najvecih prioriteta za 
jugoslovensku spoljnu politiku.
         Novinar nedeljnika "Vreme" Stojan Cerovic pominjao se kao
kandidat 
za novog ambasadora u Vasingtonu. U vezi s tim, Joksimoviceva je
podsetila 
da je dosadasnja praksa imenovanja ambasadora podrazumevala da 
Predsednistvo DOSa vecinom glasova predlozi ime kandidata, zatim da 
ministarstvo inostranih poslova posalje predlog Saveznoj vladi, a da
vlada, 
po usvajanju, Predlog salje zemlji domacinu.
         Kada zemlja domacin prihvati predlog, daje agreman i tek tada
se 
moze saopstiti ime kandidata, napomenula je Joksimoviceva.
         Ona je istakla da procedura za ambasadora u SAD, ali i u 
Australiji, jos nije pokrenuta, pa zato ocekuje da ce DOS o tome ponovo 
voditi raspravu.Ambasada SRJ u Vasingtonu za to vreme funkcionise
normalno 
sa otpravnikom poslova koji oficijelno ima mogucnost da zamenjuje 
ambasadora, rekla je Aleksandra Joksimovic.

SASTANAK SAVETA MINISTARA EU - GLAVNA TEMA JUGOSLAVIJA
         BRISEL, 27. januara (Tanjug) - Evropska unija (EU) je
zabrinuta 
zbog nedovoljne saradnje Savezne Republike Jugoslavije  (SRJ) i 
medjunarodnog tribunala u Hagu i njeno strpljenje je pri  kraju, izjavio
je 
portparol za spoljne poslove evropske komisije  Gunard Vigand.  U izjavi
za 
nemacku radio stanicu "Dojce vele" (DW) Vigand  je rekao da se "ocekuje
da 
na sutrasnjoj sednici ministri  inostranih poslova EU pozovu i prozovu 
Beograd u vezi saradnje s  tribunalom".  "Ako vam kazem da ce biti
govora o 
Karadzicu, Mladicu i  srpskom predsedniku Milutinovicu, razumecete u
kojem 
ce se  kontekstu govoriti o odgovornosti prema tribunalu", rekao je
Vigand. Osim najave te kako DW navodi, ostre kritike, SRJ ce na  sednici
ministara 
spoljnih poslova petnaestorice biti spomenuta i  kada je rec o odnosu 
Beograda i Podgorice.  O situaciji u Beogradu i Podgorici, kao i o 
situaciji u  Skoplju izvestaj ce podneti specijalni predstavnik EU za 
spoljnu i  bezbednosnu politiku Havijer Solana koji je u petak u 
Beogradu  prisustvovao razgovorima najvisih saveznih i predstavnika Crne

Gpore  i Srbije o buducnosti federacije.
Ministri ce Solani dati dalju punu podrsku u njegovim  naporima da 
olaksa  komunikaciju i dijalog izmedju dve jugoslovenske 
republike.  Ministri ce ponoviti da je njihov stav u pogledu razvoja 
tog  dijaloga nepromenjen. EU bi najvise zelela da Srbija i Crna Gora
budu 
deo iste funkcionalne federacije, rekao je za DW izvor iz Saveta
ministara 
.  Prema ovom izvoru, zajednicka ustavna buducnost trebalo bi  da bude 
takva da olaksa put Beogradu i Podgorici prema 
evropskim  integracijama.  Najlaksi put prema Evropi ide preko
zajednicke 
ustavne  buducnosti, dodao je diplomata iz Solaninog okruzenja.

PAPANDREU: EU I GRCKA PROTIV OTCEPLJENJA CRNE GORE
         ATINA, 27. januara 2002. (Beta) Ministar inostranih poslova
Grcke 
Jorgos Papandreu je danas u Solunu izjavio da se i Grcka i medjunarodna 
zajednica protive, kako je rekao, otcepljenju Crne Gore od SRJ jer
smatraju 
da bi to destabilizovalo Balkan.
         Papandreu je to rekao, na pitanje novinara, po dolasku u Solun
gde 
je danas popodne otvorio prvi sastanak visokih diplomatskih zvanicnika 
Ministarstava inostranih poslova Austrije, Grcke i Italije radi, kako je

saopsteno u petak, "razmene misljenja" o "stanju i procesima" u regionu.
         Upitan o procesu redefinisanja odnosa u SRJ u kojem ucestvuje i

Evropska unija (EU), ministar je rekao da je "EU protiv otcepljenja Crne

Gore od Jugoslavije jer nove drzave i nove granice mogu doneti samo 
nestabilnost".
         "Nije toliko sigurno da ce doci do referenduma (o nezavisnosti)
u 
Crnoj Gori jer je medjunarodna zajednica izuzetno rezervisana prema
tome", 
rekao je Papandreu.
         On je ponovio da "EU i medjunarodna zajdnica smatraju da nove 
granice i drzave u regionu (Balkana) stvaraju nestabilnost, i da to
treba 
izbeci".
         "Grcka i EU savetuju narodima regiona (Balkana) da je bolje da 
zajedno radimo za zajednicku evropsku perspektivu i da budemo pod 
zajednickim krovom kada ce pitanje granica imati mali znacaj, a ne da 
tragamo za novim formama koje stvaraju vise napetosti nego sto doprinose

politickoj i ekonomskoj stabilnosti", izjavio je Papandreu.

PLOVNOST DUNAVA I IZGRADNJA MOSTOVA SU PRIORITET PAKTA
         BEC, 28.januara 2002. (Beta) Specijalni koordinator Pakta 
stabilnosti za jugoistocnu Evropu Erhard Busek najavio je da zeli da 
podstakne sto skorije oslobadjanje plovnog puta na Dunavu kroz SRJ, 
naglasavajuci da projekti vezani za mostove na Dunavu imaju najvisi 
prioritet.
         On je u intervjuu austrijskoj novinskoj agenciji APA rekao da
je 
za odugovlacenje kod obnove mosta kod Novog Sada najpre bila kriva EU, a

potom SRJ.
         Busek je istakao da je jedan od glavnih problema u njegovom
radu 
cinjenica sto postoji veliki broj organizacija koje se bave jugoistocnom

Evropom, i ciji rad treba koordinirati.
         Takodje, kao vazan zadatak bivsi austrijski vicekancelar
najavio 
je ukljucenje regiona u aktivnosti Pakta stabilnosti.
         "Mi moramo u neformalne grupe dovesti po jednog predstavnika 
regiona. Do sada je postojalo nadmetanje izmedju zemalja u regionu, a ne
i 
saradanja. Za izgradnju te saradnje bice potrebno duze vremena", kazao
je 
on najavljujuci da planira i smanjenje broja sastanaka, i podsticanje 
ubrzanja realizacije projekata.
         Busek je naglasio da zeli da postigne uspostavljanje slobodne 
trgovinske zone na jugoistoku Evrope, dodajuci da odluka treba da se
donese 
do kraja ove godine.

REPUBLIKA SRBIJA

DJINDJIC:SMENA MINISTARA SAMO UZ SAGLASNOST SVIH STRANAKA DOS-A
         BEOGRAD, 27. januara (Tanjug) - Predsednik srpske vlade 
Zoran  Djindjic izjavio je da bi prihvatio smenu "nekih ministara" ako 
bi  se s tim saglasilo svih 18 stranaka Demokratske opozicije 
Srbije  (DOS).  "Ako DOS, odnosno 18 stranaka sednu i daju 
saglasnost,  prihvatio bih promene odnosno da neki ministar bude
smenjen, 
ali ne  zato sto se neko naljutio, nego da sednemo svi zajedno i 
da  glasamo", rekao je premijer u intervjuu sutrasnjim 
"Vecernjim  novostima".  Ne postoji ni jedno ministarstvo ciji je rad 
blokiran, kazao  je Djindjih i dodao da je  Ministarstvo policije ipak 
"veoma zapusteno".  "To je vrlo osetljiva stvar. Imamo policajce koji 
su  svakodnevno u kontaktu sa gradjanima, koji su naoruzani i oni su
vlast 
za gradjane, koji su 10 godina navikli da policajci ubiraju  harac jer 
imaju malu platu. Tu nisam zadovoljan, jer moglo je  vise", rekao je 
Djindjic.
"Kada je o policiji rec, tu ima dosta toga da se zameri, a  ja sam kriv
sto 
to nisam stavio kao prioritet. Tek pred kraj godine  smo zapravo poceli
da 
se bavimo time. I vidim da je dosta toga moglo  da se uradi vise. Znaci
da 
su potrebni neki specijalni mehanizmi, u  smislu unutrasnje kontrole da 
gradjani mogu da se jave ako imaju  probleme sa policijom", objasnio je 
premijer.
         Prema njegovim recima, najbolje rezultate u prosloj 
godini  postigli su Ministarstvo za finansije i Ministarstvo za 
socijalnu  politiku.  "Moja vlada se bavi sudbinom ove zemlje i pokusava
da 
za  neke buduce generacije napravi cvrste temelje, da veze Srbiju 
za  Evropu, a to sto se sada milioni ludi osecaju lose, to je  posledica

onog prethodnog stanja. Radi se o kriminalu, korupciji, o  licnoj 
nesigurnosti, o nemoci ljudi da nadju posao", rekao je  Djindjic.
"Mislim 
da cemo u narednim godinama imati manje bolnih  rezova, a vise godina 
melema i brige za ljude", kazao je on.

DINDJIC APELOVAO NA MLADE DA NE NAPUSTAJU ZEMLJU
         BEOGRAD, 27. januara 2002. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic 
apelovao je danas na mlade i obrazovane gradjane da ne napustaju zemlju
i 
da preuzmu svoj deo odgovornosti u njenom razvoju.
         Premijer je, ucestvujuci na Svetosavskoj akademiji, izrazio
nadu 
da "cemo, kao narod, poceti da razmisljamo o obrazovanju kao
investiciji", 
istakavsi da "ne treba da menjamo izvornu (drzavotvornu) viziju bez 
prosvete i znanja nema prave drzave".
         Govoreci na Svetosavskoj akademiji, Djindjic je najavio
stipendije 
od 500 evra za 1.000 najboljih studenata u Srbiji, kao i djacke i
ucenicke 
kredite za 22.500 korisnika u ovoj skolskoj godini.
         Premijer je podelio nekoliko stipendija od 500 evra iz 
novoosnovanog fonda Vlade Srbije, a rektor Univerziteta u Beogradu
Marija 
Bogdanovic dodelila je prve stipendije nekolicini najboljih studenata,
ciji 
finansijer je privatna "banka koja je zelela da ostane anonimna".
Marija 
Bogdanovic je izrazila nadu da ce se i druge banke "ugledati" na takav 
potez, kako bi bilo olaksano skolovanje dobrim studentima u Srbiji.
         Svetosavsku akademiju su, na Dan skole, organizovali republicko

Ministarstvo prosvete i sporta i Vlada Srbije.
Svecanosti su, uz premijera, prisustvovali i clanovi savezne i
republicke 
vlade, patrijarh srpski Pavle, prosvetni, naucni i kulturni radnici u
Srbiji.

DJELIC: SRBIJI TRECINU KAPITALA NACIONALNE STEDIONICE
         BEOGRAD, 27. januara 2002. (Beta) Ministar finansija i
ekonomije u 
Vladi Srbije Bozidar Djelic izjavio je danas da bi jedna trecina
kapitala 
Nacionalne stedionice trebalo "direktno i li indirektno" da bude u
posedu 
Republike Srbije. "Nije dobro da u nesto nacionalno ne bude ukljucena 
Srbija", kazao je Djelic i dodao da "nije u redu da vlada nema nikakav 
uticaj i da privatni akcionari dobiju infrastrukturu ZOPa".
         U gostovanju u emisiji "Nije sprski cutati" na BK televiziji,
on 
je najavio smanjenje za pola poreza na finanijske transkacije.
         Manji porez na transakcije, povratak stednje u banke, dolazak 
stranih banki i sirenje postojecih banaka doprinece da se poveca broj 
potrosackih kredita, uz manju kamatnu stopu, rekao je Djelic.
         Prema njegovim recima, realno je da ce ove godine nekoliko 
desetina hiljada gradjana moci da dobije kredite, dok ce za te godine 
siroki srednji sloj moci da ocekuje kredite za belu tehniku, namestaj
ili 
automobile.
         Djelic je odbacio tvrdnje da ce strane banke "isisati novac iz 
zemlje". "U nacionalnom je interesu i dobro je za gradjane i privredu da

dodju velike inostrane banke. Dobicemo dve stvari ohrabrenje gradjanima
i 
veze tih banaka sa onima koji treba da investiraju i otvore nam njihova 
trzista", naveo je ministar finansija.
         DJelic je izrazio ocekivanje da ce za dve godine izmedju 50 i
70 
odsto banaka biti u stranom vlasnistvu.
         "Ako Srbija i Crna Gora ostanu u federaciji, mnogo toga sto je
na 
saveznom nivou treba da se spusti na republicki bankarska regulativa, 
poreski zakoni... ", rekao je Djelic.
         On je ocenio da u DOSu nema podela na one koji su reformatori i

one koji koce reforme, jer, prema njegovim recima, reformatori su svi
koji 
se slazu da je Srbiji strateski cilj ulazak u EU do kraja decenije,
briga o 
svim slojevima stanovnistva i zalaganje da imamo prijatelje svuda.
Djelic 
je rekao da se slaze sa Miroljubom Labusom da je Srbiji potreban "DOS
plus" 
i dodao da je "najefikasnije da se zavrsi godina sa jakim DOSom koji ce
u 
parlamentu davati siroku podrsku projektima".
         Prema Djelicevoj oceni, nije realno occekivati da Srbija
naplati 
poreze na Kosovu, ali "nije realno ni da placamo iz srpskog budzeta 
Svetskoj banci dugove preduzeca sa Kosova". "Ocekujem da cemo se kroz
jako 
lobiranje izboriti narednih meseca da ko ubira prihode placa i dugove", 
rekao je Djelic.
         On je ustvrdio da se Zakon o porezu na eksptreprofit primenjuje
po 
istom arsinu za sve i dodao da ce biti naplaceno nekoliko stotina
miliona 
maraka.

ORLIC: KAZNJAVANJE NIKSICA REZULTAT NEPOSTOJANJA ZAKONA
         BEOGRAD, 27. januara 2002. (Beta) Savezni sekretar za
informisanje 
Slobodan Orlic ocenio je da je kaznjavanje urednika nedeljnika "NIN" 
Stevana Niksica sa pet meseci zatvora kulminacija neregularnog stanja u 
oblasti javnog informisanja proizvedenog nedostatkom zakona o javnom 
informisanju.
         "Sasvim je izvesno da je ukupno stanje u oblasti javnog 
informisanja jedan od osnovnih kriterijuma za ocenu
demokraticnostijednog 
sistema i uslov za integrativne evropske i svetske tokove razvoja",
navodi 
se u Orlicevom saopstenju.
         Orlic je upozorio da se uvodjenje pravnih normi u oblast javnog

informisanja ne moze odlagati i naveo da je to zadatak nezavisnog tela 
sacinjenog od uglednih novinara, autora zakonskih resenja i organa
vlasti.

ISAKOV: SE PODRZAVA OMNIBUS ZAKON O VOJVODINI
         NOVI SAD, 28. januara 2002. (Beta) Zvanicnici Saveta Evrope
(SE) 
veoma pozitivno su ocenili prihvatanje omnibus zakona o Vojvodini i to
ce 
doprineti brzem ulasku SRJ u tu organizaciju, izjavio je clan
jugoslovenske 
parlamentarne delegacije koja je prisustvovala sednici Parlamentarne 
skupstine SE u Strazburu Miodrag Isakov.
         On je za danasnji novosadski "Gradjanski list" rekao da je u SE

ocenjeno da nova vlast usvajanjem omnibus zakona pokazuje da je
opredeljena 
ne samo za demokratizaciju vec i za decentralizaciju i regionalizaciju 
drzave.
         "Oni ce i dalje, naravno, pratiti sta se desava u Vojvodini,
jer 
podrzavaju njenu autonomiju", kazao je Isakov.
         Prema njegovim recima, "neki" crnogorski zvanicnici lobirali su
da 
u SE ne bude primljena SRJ, vec odvojeno Srbija i Crna Gora.
         "Ali, otklonili smo i tu dilemu", kazao je Isakov.

LSV: U RAZGOVORE O BUDUCNOSTI SRJ UKLJUCITI I VOJVODINU
         NOVI SAD, 27. januara 2002. (Beta) Liga socijaldemokrata
Vojvodine 
(LSV) ponovo je veceras istakla da razgovori o buducnosti jugoslovenske 
federacije ne mogu biti vodjeni bez predstavnika iz Vojvodine.
         "Cinjenica je da je Vojvodina bila konstitutivna jedinica
prilikom 
formiranja SFRJ. Neosporno je takodje da se SRJ postavila kao pravni i 
zvanicni nosilac kontinuiteta SFRJ, te je samim tim jasno da nikakvi 
razgovori o buducnosti SRJ ne mogu biti vodjeni bez politickih
predstavnika 
iz Vojvodine", pise u saopstenju LSV.
         Ta stranka je upozorila visoke politicke funkcionere Srbije,
Crne 
Gore, SRJ i visoke predstavnike medjunarodne zajednice "na potencijalnu 
gresku koju mogu napraviti, ukoliko razgovore o buducnosti SRJ budu
vodili 
bez predstavnika najvisih politickih institucija Autonomne Pokrajine 
Vojvodine".
         "Upozoravamo politicke zvanicnike da ovakvi razgovori mogu 
izazvati veliko nezadovoljstvo kod gradjana Vojvodine, a sigurno i kod 
gradjana Srbije i Crne Gore. Eventualne odluke donete na ovako okrnjenom

skupu uvek mogu biti pravno i moralno osporene", ocenjuje se u
saopstenju.

KOSOVO METOHIJA

COVIC: ALBANCI BI TREBALO DA STO PRE RESE KRIZU
         BEOGRAD, 28.januara 2002. (Beta) Sef Koordinacionog centra (KC)
za 
Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic smatra da kosovski Albanci problem
izbora 
predsednika pokrajine moraju hitno da rese.
         U kracem intervjuu za radio BiBiSi (BBC), Covic je dodao da bi
oni 
time pokazali elementarnu politicku zrelost i ne bi dovelu u sumnju 
sposobnost za resavanje ostalih pitanja, kao sto je konstituisanje 
multietnicke vlade eksperata.
         Prema njegovim recima, Ibrahim Rugova kao kandidat za
predsednika 
Kosova najumerenija je varijanta, mada je "zarobljenik svojih
permanentnih 
velikih prica i velikih pominjanja nezavisnosti Kosova".
         "Mada mi to kao politicari mozda mozemo da razumemo, u smislu
da 
je on time pokusao da dodje do sto veceg broja glasova, kao sto mozemo
da 
shvatimo da je u zlim vremenima za vreme proslog rezima gospodin Rugova
bio 
i cuvan od strane policije Srbije i da mu je cak i zivot spasen od 
ekstremista koji su i tada vrsljali na Kosovu", naglasio je sef KCa.
         Potpredsednik Vlade Srbije je izrazio uverenje da "on (Rugova)
to 
nikada nece zaboraviti i da je to u njegovoj glavi."
         On je ukazao da bi u buducoj vladi Kosova trebalo da budu 
eksperti, jer bi politicki lideri u njoj "zasigurno bili faktor 
nestabilnosti, uneli bi duh politicke iskljucivosti, netoleranciju,
jezik 
mrznje, i utoliko nam je drago sto su i EU i cela medjunarodna zajednica

stala iza jednog ovakvog pristupa."
         Covic je dodao da ocekuje da zastupljenost Srba u kosovskoj
vladi 
bude prema rezultatima izbora 18,3 odsto, sto je vise od onog sa cim za 
sada racuna srpska koalicija "Povratak" jedan ministar koji bi ujedno
bio i 
potpredsednik vlade.

BACENA BOMBA ISPRED ZGRADE U KOSOVSKOJ VITINI
         KOSOVSKA VITINA, 27. januara 2002. (Beta) Albanski ekstremisti 
bacili su bombu ispred zgrade u Kosovskoj Vitini u kojoj zivi sedam
srpskih 
porodica, saznala je agencija Beta od radioamatera na Kosovu.
         Bomba na takozvanu "zutu zgradu" bacena je 25. januara, prenose

danas radioamateri.
         UNMIK i KFOR trebalo bi da, kako je dogovoreno na poslednjem 
sastanku, da u narednih 40 dana oslobode dvadesetak srpskih objekata
koje 
su bespravno zauzeli Albanci, kako bi se zapocelo sa programom povratka 
Srba na to podrucje, preneli su radioamateri.
         Oni su naveli i da je pet Srba iz okoline Vitine konkurisalo za

prijem u Kosovski zastitni korpus, sto je izazvalo negodovanje srpskog 
stanovnistva.

REPUBLIKA CRNA GORA

VUJANOVIC: NEZAVISNOST BI UNAPREDILA ODNOSE
         PODGORICA, 27.januara 2002. (Beta) Premijer Crne Gore Filip 
Vujanovic izjavio je da "zajednicka drzava samo udaljava" Srbiju i Crnu 
Goru, te da bi savez te dve medjunarodno priznate drzave omogucio da 
njihovi odnosi budu "na kvalitetnijem nivou".
         Vujanovic je izrazio nadu da ce se u "Beogradu promisljeno i 
analiticno, kroz procenu zajednickog interesa", razmotriti model o
savezu 
medjunarodno priznatih drzava Srbije i Crne Gore, koji je ponudila 
crnogorska vlada kao model za buduce odnose.
         Crnogorski premijer je u izjavi za danasnju "Pobjedu" ocenio da
je 
"zajednicka drzava neprihvatljiva za Crnu Goru, jer bi ona ugrozila njen

razvoj".
         Vujanovic je sinoc na Televiziji Crne Gore kazao da referendum
u 
Crnoj Gori ne bi bio nuzan ukoliko bi se skupstine Srbije i Crne Gore 
dogovorile o savezu, a to verifikovala Savezna skupstina.
         "Ako se dogovore sve tri skupstine, ako to verifikuje skupstina

savezne drzave, ne vidiom zasto bi onda referendumsko izjasnjavanje bilo

nuzno. Zasto bi ulazili u taj proces koji u sustini znaci samo popis 
stanovnika koji su glasali," rekao je on.



Одговори путем е-поште