B I L T E N    V E S T I
12. JUN 2002.


SR JUGOSLAVIJA

MICUNOVIC: SEDNICA SAVEZNE SKUPSTINE 20. JUNA
         ZRENJANIN, 11. juna 2002. (Beta) - Predsednik Veca gradjana 
Skupstine Jugoslavije Dragoljub Micunovic izjavio je danas da ce sednica

Savezne skupstine biti odrzana 20. juna i da ce na njoj biti razmatran 
Zakon o obavestajnim sluzbama i serija predloga ekonomskih zakona koje
su 
podneli Narodna banka Jugoslavije i Savezna Vlada.
         "Mislim da je Zakon o obavestajnim sluzbama veoma vazan, jer je
to 
pocetak kontrole vojske i policije, sto nam je veoma vazno za ulaznicu u

Evropu", rekao je Micunovic.
         Vanredno zasedanje Skupstine Jugoslavije koji je trazila 
Socijalisticka partija Srbije, a koji se odnosi na pruzanje garancija 
bivsem predsedniku SRJ Slobodanu Milosevicu da se brani sa slobode, po 
recima Micunovica, bice odrzano ukoliko se bude obezbedio kvorum.

SRJ-SLOVENIJA: BOZOVIC SE SUSREO SA PARLAMENTARNOM DELEGACIJOM SLOVENIJE
         BEOGRAD, 11. juna 2002. (Beta) - Predsednik Veca republika
Savezne 
skupstine Srdja Bozovic razgovarao je danas sa delegacijom Drzavnog
saveta 
Slovenije o aktuelnoj politickoj, socijalnoj i ekonomskoj situaciji u 
SRJ.  Bozovic je rekao novinarima nakon susreta da je razgovarano o 
"pitanjima koja ukazuju na potrebu razresavanja drzavno-politicke krize
u 
kojoj se SRJ nalazi zbog neresenog drzavnopravnog statusa".
         Bozovic je rekao da u buducoj drzavnoj zajednici treba 
izgradjivati unutrasnje odnose tako da se obezbedi da zajednica Srbije i

Crne Gore bude uvazen medjunarodni pravni cinilac i da sto pre postane
clan 
Saveta Evrope i udje u druge evropske integracije.
         Navodeci da izmedju SRJ i Slovenije nema znacajnih otvorenih 
pitanja, Bozovic je kazao da ekonomska saradnja jos ne zadovoljava
interese 
i potrebe dve drzave.
         Tone Hrovat, koji se nalazi na celu slovenacke delegacije,
kazao 
je da postoji veliki interes Slovenije za parlamentarnu saradnju sa SRJ
i 
potvrdio da treba uspostaviti sto bolje medjusobne odnose.
         "Smatramo da cemo moci mnogo da doprinesemo toj saradnji, ako
se 
ima u vidu da predsedavamo Evropskim udruzenjem senata", rekao je 
Hrovat.  On je pozvao Bozovica da prisustvuje sledecoj sednici tog 
udruzenja krajem juna u Ljubljani.
         Slovenacka parlamentarna delegacija sastala se danas u Saveznoj

skupstini i sa clanovima skupstinske Grupe za prijateljstvo 
"JugoslavijaSlovenija", koje je predvodio predsednik te grupe Vlatko 
Rajkovic.

SRJ-STO:  LABUS SE SASTAO SA DIREKTOROM STO O BRZEM PRIJEMU SRJ
         BEOGRAD, ZAGREB, 11. juna 2002. (Beta) - Podpredsednik 
jugoslovenske vlade Miroljub Labus i generalni sekretar Svetske
trgovinske 
organizacije (STO) Majk Mur izrazili su danas u Zagrebu ocekivanje da ce

biti ubrzan proces pristupanja SRJ u punopravno clanstvo te
organizacije.
         Labus u glavnom gradu Hrvatske ucestvuje na dvodnevnoj 
Ministarskoj konferenciji zemalja centralne i jugoistocne Evrope u 
organizaciji Sekretarijata Svetske trgovinske organizacije (STO).
         Labus se prvog dana skupa sastao sa ministrima trgovine svih 
zemalja u okruzenju.
         Odvojeno, Labus je razgovarao i sa potpredsednikom Vlade
Hrvatske 
Slavkom Linicem, ministrom privrede Hrvojem Vojkovicem i ministrom za 
evropske integracije Nevenom Mimicom a najavljen je i susret Labusa i 
hrvatskog predsednika Stjepana Mesica.
         Kako javlja dopisnik Bete iz Zagreba Labus, Vojkovic i Mimica
su 
na kracoj konferenciji za novinare izjavili da su se tokom susreta
slozili 
da ce buduci Sporazum o slobodnoj trgovini izmedju Hrvatske i SRJ biti 
simetricnog tipa.
         Novinarima je potvrdjeno da ce, osim skorog cetvrtog kruga 
pregovora, koji bi krajem juna trebalo da se odrzi u Beogradu, po svoj 
prilici biti organizovan jos jedan krug pregovora u Zagrebu, na kojim bi

trebalo uskladiti pojedinosti buduceg Sporazuma.
         Miroljub Labus je rekao da je tacan datum potpisivanja
Sporazuma o 
slobodnoj trgovini nemoguce definisati, ali je svakako u interesu obe 
zemlje da to bude sto pre, dodajuci da ce se ugovor primenjivati jednako
na 
teritoriju cele SRJ.
         Potpredsednik jugoslovenske vlade je dodao da je SRJ odustala
od 
svojih zahteva za asimetricnim Sporazumom, objasnjavajuci da su dve
zemlje 
na razlicitom stepenu privrednog razvoja, a eventualna nesrazmera i 
interesi privrede obeju zemalja mogu biti ostvareni kroz razlicite robne

liste i koncesije za odredjene grupe industrijskih proizvoda.
         Tokom kontakata Labusa sa clanovima Vlade Hrvatske podvucena je

spremnost obeju strana da doprinesu unapredjenju stabilnosti u regionu,
kao 
i da prosire medjusobnu saradnju, pre svega jacanjem ukupnih privrednih 
veza Hrvatske i Jugoslavije.
         Razmotrena su i sva otvorena pitanja, uz saglasnost da se rese
u 
interesu obeju drzava.

MESIC-LABUS: STABILNOST REGIONA ZAVISI OD ODNOSA BEOGRADA I ZAGREBA
         ZAGREB, 11. juna (Tanjug) - Potpredsednik jugoslovenske  vlade 
Miroljub Labus ocenio je danasnje razgovore u Zagrebu s hrvatskim 
predsednikom Stjepanom Mesicem otvorenim i korisnim,  isticuci da su obe

strane razgovarale o unapredjenju privrednih i  ekonomskih odnosa
izmedju 
dve zemlje i postigle saglasnost u skoro  svim pitanjima, ukljucujuci i 
glediste da stabilnost u regionu  zavisi od odnosa Beograda i Zagreba.
Labus je korisnima ocenio i razgovor s potpredsednikom  hrvatske Vlade 
Slavkom Linicem s kojim je razgovarao o pitanjima  privredne saradnje, 
ukljucujuci i ugovor o slobodnoj trgovini koji  ce biti potpisan nakon
jos 
dve runde pregovora u Zagrebu i  Beogradu. Obe strane slozile su se da 
treba garantovati sigurnost  privatne imovine preduzeca i stanarskih i 
drugih prava gradjana obe  zemlje.
Labus se, tokom Regionalne ministarske konferencije zemalja  istocne i 
jugoistocne Evrope u okviru Svetske trgovinske  organizacije (STO), koja
se 
odrzava u Zagrebu, susreo i s hrvatskim  ministrom za evropske
integracije 
Nevenom Mimicom.  Labus je sa Mimicom razgovarao o pristupu obe zemlje
EU 
i otklonio strahove dela hrvatske javnosti da bi  bolja saradnja
Hrvatske i 
SRJ usporavala njen ulazak u EU.
"Jugoslavija podrzava sto brzi ulazak Hrvatske u EU jer to  obema
zemljama 
moze samo koristiti. A kad ce Jugoslavija da udje u  EU, to zavisi samo
od 
nas", rekao je Labus, napominjuci da dobra i  plodna saradnja dve drzave

moze samo da ubrza njihov ulazak u  evropske integracije.
Labus je razgovarao i s Majklom Murom, generalnim direktorom STO s kojim
je 
postignuta  saglasnost da se nastavi proces ukljucivanja SRJ u tu 
organizaciju  koji je proletos bio zastao zbog redefinisanja statusa
zemlje. Podrsku daljnjem ukljucivanju Jugoslavije u STO dala je i
Hrvatska koja je 
u tom smislu ponudila strucnu pomoc, rekao je  Labus, napominjuci da je 
prosecno vreme za ulazak u STO oko pet  godina.

LABUS: EKONOMSKI ODNOSI SRJ I HRVATSKE U USPONU
ZAGREB, 11. juna (Tanjug) - Ekonomski odnosi izmedju Hrvatske  i SRJ 
se  razvijaju, njihova robna razmena je povecana za 30 odsto, a 
u  perspektivi bi trgovinska razmena dve zemlje trebalo da preraste u
vise 
oblike saradnje trgovackih drustava, izjavio je danas hrvatski ministar 
privrede Hrvoje Vojkovic na zajednickoj  konferenciji za novinare sa 
potpredsednikom jugoslovenske vlade  Miroljubom Labusom posle razgovora
u 
Zagrebu.
Glavna tema razgovora bio je nacrt ugovora o slobodnoj trgovini izmedju
SRJ 
i Hrvatske, koji bi, po Labusovim recima, trebalo da omoguci razvoj 
bilateralnih odnosa i  stabilizaciju u regionu.
Dve strane slozile su se o najvaznijim  tackama tog ugovora kao i da on 
treba da bude simetrican. Obostramo  je zakljuceno i da ce do
potpisivanja 
ugovora biti potrebne jos  dve runde pregovora da bi se rascistila sva
do 
sada neresena  pitanja.
Potpredsednik Labus je rekao da postoji veliki interes  privrednika sa
obe 
strane da preko svojih privrednih komora obnove  privrednu saradnju, 
dodajuci da ih njihove drzavne vlasti podsticu  da u direktnim
kontaktima 
rese sto veci broj pitanja.
Razgovaralo se i o pitanjima privatizacije "Beopetrola", u  kojem je 
ukljucen i deo predratne imovine INA-e, ali i o opstim  pitanjima
prodaje i 
transporta nafte. Vlada Srbije otvorila je sve  plovne puteve za tranzit

nafte, ali ce zbog kontrole biti dozvoljen  ogranicen transport nafte 
drumovima - u konvojima i pod policijskom  pratnjom.
Receno je i da se ratifikacijom ugovora o sukcesiji  garantuju vlasnicka

prava gradjana i trgovackih drustava.
Labus je podrzao najavu liberalizacije viznog rezima sa  hrvatske strane
i 
izrazio ocekivanje da ce sto pre biti dovrsen i  preostali deo autoputa
od 
Zupanje do jugoslovenske granice.  Hrvatska je ponudila Jugoslaviji
svoju 
strucnu pomoc u pristupanju STO, u kojoj je ona  clanica vec godinu i
po.

HRVATSKA ZA STO BRZE CLANSTVO SRJ U STO
ZAGREB, 11. juna (Tanjug) - Na otvaranju dvodnevne Regionalne
ministarske 
konferencije zemalja istocne i jugoistocne Evrope u okviru STO, koja je 
pocela danas u  Zagrebu, generalni direktor STO Majk Mur istakao je da
je 
ovo prilika  da clanice, ali i one koje ce to tek postati, zajedno 
pomognu  razvoju i rastu regiona, kao i da aktivno ucestvuju u novom 
krugu  pregovora o daljoj liberalizaciji svetske trgovine. Domacin skupa
Hrvatska je, zbog znacaja dalje  liberalizacije trgovinskih 
odnosa u regionu, izrazila  zainteresovanost da susedne zemlje, veoma
vazni 
trgovinski partneri, kao sto su Jugoslavija, Bosna i Hercegovina i 
Makedonija, sto pre  postanu clanice STO.
Hrvatski ministar privrede Hrvoje Vojkovic je  kolegama iz ovih zemalja 
ponudio i strucnu pomoc u pregovaranju,  jer taj proces nije lak, traje 
vise godina, i mnogo toga zavisi od  zemalja koje su vec clanice.
Konferencija u Zagrebu, koja se odrzava u organizaciji STO,  okupila je 
priblizno 120 ucesnika iz 18 zemalja regiona i  predstavnike brojnih 
medjunarodnih i regionalnih organizacija, a bavi  se temama koje ce se 
pojaviti u novom krugu pregovora o  liberalizaciji svetske trgovine, 
pokrenutom na konferenciji na vrhu  zemalja clanica STO odrzanoj prosle 
godine u Dohi.
Na konferenciji  ucestvuju predstavnici kako zemalja clanica STO, tako i

onih koje  su tek u procesu stupanja u njeno clanstvo.

SE-SVIMER: JUGOSLAVIJA BLIZU CLANSTVA U SAVETU EVROPE
BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Prema recima generalnog sekretara Saveta 
Evrope Valtera Svimera, Jugoslavija je sasvim blizu vrata  punopravnog 
clanstva u Savetu Evrope. "Politicki komitet je dao svoje misljenje, a 
sekretarijat  Parlamentarne skupstine vec je doneo odluku da se o tome 
raspravlja  u septembru, tako da ocekujem da ce ona potvrditi misljenje 
Politickog komiteta. Ove nedelje i Pravni komitet da ponudi 
svoje  misljenje, a u medjuvremenu, do jeseni, sve drugo sto je 
potrebno  moze da se pripremi", rekao je Svimer razjasnjavajuci tako sve

nedoumice koje su poslednjih nedelja nastale u vezi clanstvom
Jugoslavije 
u ovoj "panevropskoj kuci".
"Ako sve bude pripremljeno, ne vidim nikakve probleme. Posle
septambarske 
skupstine, to moze veoma brzo da ide, tako da Komitet ministara, koji 
prihvata odluke Skupstine, moze da potvrdi tu  odluku", izjavio je
Svimer.

SRJ-SE: MICUNOVIC NA SASTANKU O, ZA SRJ SPORNOM, IZVESTAJU LIPELTA
         BEOGRAD, 12. juna (Tanjug) - Sef stalne delegacije Savezne 
skupstine pri Parlamentarnoj skupstini Saveta Evrope Dragoljub Micunovic

ucestvovace na sastanku Odbora za pravna pitanja i  ljudska prava, u 
Saratovu, Rusija, na kome ce, u okviru procedure za  prijem nase zemlje
u 
Savet Evrope, biti razmatran, za Jugoslaviju  sporan, izvestaj Helmuta 
Lipelta, izvestioca Odbora.
         U izvestaju koji je vec podeljen ucesnicima sastanka, Lipelt 
podrzava izvestaj Kloda Freja, izvestioca Komiteta za  politicka
pitanja, 
usvojen u Lucernu 29. maja, kojim se preporucuje  hitan prijem SRJ u
Savet 
Evrope.  Medjutim, Lipelt istovremeno predlaze i nekoliko, za
Jugoslaviju 
spornih, amandmana, koji se odnose na Kosovo i ucesce delegacija
Skupstine 
Kosova na zasedanjima Saveta Evrope.
         Na prestojecem zasedanju u Saratovu odlucivace se da li 
ce  Lipeltovi amandmani, nepovoljni po SRJ, biti usvojeni.
         Sastanku Odbora, koji zaseda od danas do 14. juna,
prisustvovace, 
pored sefa stalne delegacije Savezne skupstine pri Parlamentarnoj
skupstini 
SE, predsednika Veca gradjana  Micunovica, i savezni poslanik Radoje
Prica.

PREDSEDNIK KOSTUNICA ODLIKOVAO "KOBRE"
BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Predsednik SRJ Vojislav  Kostunica
odlikovao 
je, povodom 16. juna, Dana Vojske Jugoslavije,  Ordenom viteskog maca 
treceg stepena protivteroristicki odred  "Kobre", navodi Sluzbeni list
SRJ. Prema Ukazu predsednika Kostunice, istim povodom, Ordenom  ratne
zastave 
treceg stepena, odlikovan je 224. centar za  elektronsko izvidjanje i 
protivvelektronska dejstva Sektora za vezu,  informatiku i elektronska 
dejstva Generalstaba VJ.
Ordenom Vojske Jugoslavije prvog stepena odlikovani 
su  general-potpukovnici Gradimir Zivanovic i Tomislav Mladenovic 
i  general-major Ilija Isak, a general-major Milan Jevtic odlikovan 
je  Ordenom Vojske Jugoslavije drugog stepena. General-major Jagos 
Stevanovic, istim ukazom, odlikovan je  Ordenom ratne zastave drugog
stepena. Ukazom predsednika SRJ, povodom dana Vojske Jugoslavije,
odlikovan je i 
veci broj oficira i podoficira, desetara kao i  vojnika i civilnih lica.

REGIONALNI POTPREDSEDNIK SVETSKE BANKE DOLAZI U JUGOSLAVIJU BEOGRAD, 11.
juna (Tanjug) - Regionalni potpredsednik Svetske  banke 
Johanes Lin boravice 13. i 14. juna u Jugoslaviji i sastati se  sa
drzavnim 
zvanicnicima Jugoslavije, Srbije i Crne Gore,  saopsteno je danas iz 
beogradske kancelarije Svetske banke. Lin ce 14.juna sa potpredsednikom 
Savezne vlade Miroljubom Labusom potpisati ugovor o kreditu od 6,7
miliona 
dolara. Rec je o regionalnom projektu u JIE, ciji  je cilj da
modernizuje 
carinske sluzbe i osposobi ih za borbu protiv  korupcije i sverca. Lin
ce ucestvovati i u radu Druge godisnje Skupstine  nevladinih 
organizacija iz Evrope i Centralne Azije, koja ce od 14.  do 16. juna
biti 
odrzana u beogradskom Centru "Sava".

MINISTARSKA KONFERENCIJA PROCESA SARADNJE 19. JUNA U BEOGRADU BEOGRAD,
11. juna (Tanjug) - U Beogradu ce 19. juna biti  odrzana 
konferencija ministara inostranih poslova zemalja ucesnica Procesa
saradnje 
Jugoistocne Evrope, kojem predsedava SRJ.
Na skupu ce, pored Jugoslavije, ucestvovati Albanija, Bosna  i
Hercegovina, 
Bugarska, Grcka, Makedonija, Rumunija, Turska, kao i  Hrvatska u
svojstvu 
posmatraca.
Glavni ciljevi Procesa su unapredjenje i jacanje  dobrosusedskih odnosa 
medju zemljama Jugoistocne Evrope u nastojanju da se region transformise
u 
oblast mira, bezbednosti, stabilnosti i  saradnje. Pored toga, cilj je i

puna integracija regiona u evropske i  evroatlantske strukture,  SRJ se 
ukljucila u Proces 25. oktobra 2000.  godine, na vanrednom sastanku
sefova 
drzava i vlada u Skoplju.

SRBIJA - CRNA GORA  USTAVNA POVELJA

MICUNOVIC SAZVAO KONSTITUTIVNU SEDNICU USTAVNE KOMISIJE
         BEOGRAD, 12. juna (Tanjug) - Predsednik Veca gradjana  Savezne 
skupstine Dragoljub Micunovic zakazao je konstitutivnu  sednicu Ustavne 
komisije za izradu Ustavne povelje drzavne zajednice  Srbije i Crne Gore
za 
utorak, 18. juni u Saveznoj skupstini, saopsteno je iz kabineta
predsednika 
Veca gradjana.
         Clanovi Ustavne komisije, 27 poslanika iz republickih i
saveznog 
parlamenta, dogovorice se tada o nacinu i mestu, kao i o dinamici rada
na 
Ustavnoj povelji buduce zajednice.
         Micunovic je pozvao i predsednice skupstine Srbije i Crne  Gore

Natasu Micic i Vesnu Perovic da prisustvuju konstitutivnoj sednici.

DOS-"ZAJEDNO ZA JUGOSLAVIJU": UTVRDJENA JEDINSTVENA PLATFORMA ZA IZRADU
USTAVNE POVELJE
         BEOGRAD, 12. juna 2002. (Beta) - Predstavnici DOS i crnogorska 
koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" utvrdili su sinoc jedinstvenu
platformu 
za izradu Ustavne povelje buduce zajednice Srbije i Crne Gore.
         Predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica je posle susreta u 
Skupstini Jugoslavije novinarima rekao da se izrada Ustavne povelje ne 
odvija tempom kojim bi se zelelo i koji je predvidjen Beogradskim 
sporazumom. Kostunica smatra da je do sastanka na kome su sinoc pored
njega 
bili i drugi drzavni i funkcioneri partija na vlasti u SRJ i 
Srbiji  Dragoljub Micunovic, Srdja Bozovic, Dragisa Pesic, Zoran
Djindjic, 
Nebojsa Covic, Predrag Bulatovic, Dragan Soc i Bozidar Bojovic, trebalo
da 
dodje ranije i u drugacijem sastavu. Rekao je da je do skupa trebalo da 
dodje pre nedelju dana, kada su republicki i savezni parlamenti odredili

svoje predstavnike u Komisiji za izradu Ustavne povelje i da clanovi 
komisije odrede kako ce raditi i kako ce odlucivati.
         Kostunica je kazao da se nije slozio "da se politicke stranke 
mesaju u posao parlamenta, pogotovu kada su parlamenti obrazovali
ustavnu 
komisiju". "Nesto sto je svest o partijskoj drzavi jos uvek je u nasoj 
zemlji jaka i mozda ovaj nas sastanak to potvrdjuje", kazao je on.
         Naveo je da je jedno od neresanih pitanja kako birati poslanike

buduce zajednicke Skupstine. On smatra "da tu izbora puno nema",
dodajuci 
"da nema parlamenta na kugli zemaljskoj u kojem se makar deo poslanika
ne 
bira neposrednim putem".
         Buduca zajednica ce imati jedan skupstinski dom i, prema 
predsedniku Jugoslavije, cin izbora poslanika "mora biti neposredan".
         Kostunica je podvukao da je Ustavnu povelju moguce uraditi do 
kraja juna, ali da je za to potreban konsenzus DOS i projugoslovenske 
koalicije i DPS i drugih crnogorskih partija na vlasti u Podgorici.
         Predsednik Veca gradjana Skupstine Jugoslavije Dragoljub
Micunovic 
izjavio je da su predstavnici DOS i "Zajedno za Jugoslaviju" potvrdili 
iskrenost svojih stavova o izradi Ustavne povelje i najavio da predstoji

tezak i ubrzan rad.
         "Trazicemo ona resenja, koja najvise i najcesce preovladjuju u 
Evropi i zadovoljicemo se onim putevima koji cuvaju jedinstvenu drzavu",

rekao je Micunovic dodajuci da ce predstavnici dveju drzava "dijalogom i

razgovorima uz analizu onih resenja koja ima Evropa doci do jednog
modernog 
Ustava".
         Micunovic je najavio da ce se clanovi komisije za izradu
Ustavne 
povelje sastati vec iduce nedelje.
         Lider Socijalisticke narodne partije (SNP) Predrag Bulatovic je

preneo da na sinocnjem sastanku nisu davane instrukcije vec da je 
potvrdjeno da su DOS i "Zajedno za Jugoslaviju" koalicija za ocuvanje 
zajednicke drzave. Nema odustajanja od izbora poslanika u savezni
paralment 
neposrednim putem, rekao je Bulatovic i dodao da se time ne narusava 
Beogradski sporazum.

MICUNOVIC OHRABREN RAZGOVORIMA SA SOLANOM
         ZRENJANIN, 11. juna 2002. (Beta) - Predsednik Veca gradjana 
Skupstine Jugoslavije Dragoljub Micunovic izjavio je danas da je
ohrabren 
poslednjim susretom sa visokim izaslanikom EU Havijerom Solanom,
posvecenom 
buducnosti nove drzave Srbije i Crne Gore.
         Micunovic je u Zrenjaninu rekao da je "siguran da je trend 
rasparcavanja drzave zaustavljen i da vracanje na neku pocetnu poziciju,

sto poneki portparoli vole da kazu, vise niko nece dozvoliti".
         Mihunovic je objasnio da ce, ukoliko Ustavna povelja za buducu 
zajednicu Srbije i Crne Gore bude zavrsena do polovine jula a i u
slucaju 
kasnijeg usvajanja od strane republickih parlamenata, biti raspisani
izbori 
za Saveznu skupstinu.
         "Uz to ocekuju nas izbori za predsednika Srbije i Crne Gore,
mozda 
vec u oktobru", dodao je Micunovic.
         "Tek kada se sve to bude zavrsilo otvorice se republicki
problem, 
kada cemo videti da li je moguce imati stabilan parlament ili ce se ici
na 
izbore. To cemo videti iduce godine", rekao je Micunovic novinarima.


DINDJIC: RESENJA CEMO PONUDITI DPS-U, RADI POLITICKOG KOMPROMISA
BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Jedan od lidera DOS, premijer  Srbije Zoran

Djindjic, veceras je izjavio da ce koalicioni  partneri na saveznom
nivou, 
posle vecerasnjeg razgovora o nacinu rada Ustavne komisije na Ustavnoj 
povelji, resenja ponuditi DPS,  kako bi o tome bio postignut politicki 
kompromis.
Djindjic je uoci sastanka DOS, DSS i Koalicije "Zajedno  za
Jugoslavijiu", 
u saveznoj skupstini, novinarima rekao da je  sustina u tome da u 
parlamentima mogu proci samo oni predlozi  Ustavne komisije koji imaju 
saglasnost cetiri strane - "Zajedno za  Jugoslaviju" i DPS-a u Crnoj
Gori i 
DOS i DSS u Srbiji.
"Ako te saglasnosti nema o nekim pitanjima, treba traziti  resenja na 
politickom nivou, kako rad Ustavne komisije na izradi  Ustavne povolje
ne 
bi bio zakocen", kazao je Djindjic.
On je izrazio ocekivanje da ce posao biti obavljen na dobar  nacin, jer 
"nema politickih nedoumica o konstituisanju zajednickih  organa".  Cilj
je 
da ta drzava bude kompatibilna strukturama EU i to podrazumeva odredjeni

broj sasvim jasno definisanih  funkcija. Manje od toga ne moze, a ako
moze 
vise - lako cemo se  dogovoriti, rekao je Djindjic.
Prema njegovom misljenju, otvorena pitanja, kakva su biranje  poslanika
i 
funkcionisanje saveznih organa do izbora novih, procesna  su pitanja
koja 
bitno ne uticu na karakter drzave i ona ce biti  relativno lako resena 
"kada budu resena prva".

GALJAK: SOLANA ZADOVOLJAN PREKJUCERASNJIM SASTANKOM U BEOGRADU
         PODGORICA, 12. juna (Tanjug) - Portparol visokog predstavnika
EU 
za spoljnu bezbednost i saradanju Kristina Galjak izjavila je danas da
je 
Havijer Solana zadovoljan "reakcijom  ucesnika sastanka", odrzanog pre
dva 
dana u Beogradu. "Ucesnici susreta u Beogradu su pozdravili pozitivnu 
odluku  parlamenata Srbije i Crne Gore, a narocito Skupstine SRJ o 
usvajanju Sporazuma", kazala je Galjak  pogorickom "Glasu 
Crnogoraca".  "Akteri sastanka sa Solanom su pozvali clanove Ustavne 
komisije da pocnu sa radom na Ustavnoj povelji bez odlaganja i preduzu 
dodatne napore za njenu finalizaciju".
         Solanin portparol je, naglasavajuci da rad treba da bude
baziran 
na Beogradskom sporazumu postignutom marta ove godine, dodala da ce to 
"dovesti do brze podrske (Ustavnoj) povelji u  parlamentima".
         Galjak je ocenila da ce "intezivni paralelni naporima 
biti  obuhvacen i sporazum na modalitetima postizanja 
harmonizacije  trgovinske i carinske politike i uspostavljanja 
zajednickog  trzista".

REPUBLIKA SRBIJA

SKUPSTINA- Administrativni odbor: ODUZETI MANDATI POSLANICIMA DSS I DOS
BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Administrativni odbor Skupstine Srbije
oduzeo 
je na vecerasnjoj sednici mandate 21  poslaniku Demokratske stranke
Srbije 
u republickom parlamentu, zbog  neredovnog prisustva sednicama
skupstine. Za oduzimanje madata glasalo je osam clanova Odbora, dok su
cetiri bila 
protiv.
Sef poslaniskog kluba DOS Cedomir Jovanovic obrazlozio  je da su ovi 
poslanici iskljuceni iz koalicije u skladu sa odlukom o  sankcionisanju 
neodgovornih poslanika, koji blagovremeno nisu opravdali izostanke sa 
skupstinskih zasedanja.  On je ukazao da su svi mandati koalicioni, a ne

stranacki i  da je u skladu sa tim Predsednistvo DOS sinoc donelo doluku

o  iskljucenju 21 nedisciplinovanog poslanika DSS, dok je za 
dvojicu  poslanika sa Kosova i Metohije ucinjen ustupak. Jovanovic je
ocenio da u pravnom smislu nema nista sporno  i da su stavovi 
Predsednistva DOS zasnovani na zakonu i  koalicionom sporazumu, prema 
kojima je Predsednistvo nadlezno i za  poslanicke mandate. On je dodao
da 
je DSS odbila da odgovori svim zahtevima,  sprovodeci politiku
konflikta, 
sama krenula drugim putem, osnovala "vladu u senci" a njeni poslanici 
uzimali hiljade maraka za rad u  parlamentu.
Poslanici DSS uzvratili su optuzujuci vladu i ostatak  DOS za uvodjenje 
diktature i prekrajanje volje biraca, tvrdeci da je odluka o oduzimanju 
njihovih mandata protivzakonita i suprotna koalicionom sporazumu. Sef 
poslanickog kluba DSS Dejan Mihajlov ocenio je da  nije rec o
opravdanjima, 
vec kradji DSS-ovih mandata sa ciljem da  se u skupstini obezbedi vecina
za 
uvodjenje diktature.  On je istakao da je jedino DSS nadlezan da daje i 
oduzima  mandate svojim poslanicima i ustvrdio da je predlog manjkav, 
buduci  da ga nije potpisao Nebojsa Bakarec kao jedan od 
ovlascenih  predstavnika koalicije.
Odbor je takodje usvojio ostavke 14 poslanika DOS, ali je odbio da
prihvati 
ostavku poslanika Dragora Hibera. Ostavke su  podneli Radoslav
Veselinovic, 
Branislav Pomoriski, Goran Ciric, Gorica Mojovic, Goran Vesic, Jozef
Kasa, 
Petar Misic, Visnja  Nezic, Aleksansdra Joksimovic, Alen Selimovic,
Stevan 
Lilic, Nebojsa Lekovic, Zivica Predojev i Ruzice Veljovic. Odbor je
odlozio oduzimanje mandata Branislavu Ivkovicu  koji je iskljucen 
iz SPS, na predlog Aleksandra Stefanovica (DOS) da treba sacekati
vanredni 
kongres te stranke koji je u danasnjem  pismu najavio Mihajlo Markovic.
Povodom privatnih tuzbi, Odbor je potvrdio imunitet Vojislavu Seselju, a

pitanje Marsicaninovog imuniteta odlozio.

         BEOGRAD, 12. juna 2002. (Beta) - Jugoslovenski predsednik
Vojislav 
Kostunica ocenio je veceras odluku o prestanku mandata 21 poslaniku DSS 
protivpravnom i suprotnom Zakonu o izboru narodnih poslanika.  Ta odluka

Administrativnog odbora Skupstine Srbije je "zivo olicenje necega sto je

bezakonje", rekao je Kostunica, koji je i lider DSS.  On je dodao "da ce
se 
DSS protiv toga boriti svim pravnim sredstvima, ukljucujuci i sudska" i
da 
ima "veliko poverenje u nezavisnost sudija".
         Predsednik SRJ je kazao da se tokom karijere borio za ocuvanje 
principa pravne drzave, podsetivsi da je to cinio za vreme Broza, za
vreme 
Milosevica i da ce se boriti i sada "protiv onog ostatka DOS koji dovodi
u 
pitanje princip pravne drzave i vladavinu prava".
         Upitan da li se moze smatrati da se vecerasnjim odlukama DSS ne

nalazi vise u DOS, Kostunica je rekao da je "DOS izasao iz svog programa

kada je poceo da dovodi u pitanje princip pravne drzave, na ovaj nacin i
na 
druge nacine". Jugoslovenski predsednik je naveo i da to "nije jedini
nacin 
kojim se dovodi u pitanje vladavina prava u zemlji".

BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Srpski premijer Zoran Djindjic  rekao je 
veceras da je cilj oduzimanja mandata pojedinim poslanicima  u
republickom 
parlamentu da se "uvede red u zemlji, i da oni koji  primaju plate rade
to 
za sta su placeni".
Tu nema kompromisa. Kao DOS imamo pravo da red uvedemo, jer  gradjani od

nas to ocekuju. To je normalan postupak u konfuznoj situaciji koju smo 
nasledili, gde jako malo ima reda i odgovornosti,  izjavio je Djindjic u

saveznoj skupstini uoci sastanka  DOS, DSS i koalicije "Zajedno za 
Jugoslaviju".
"Mi to postepeno uvodimo i tu ne vidim neku politicku dimenziju. To je 
stvar moralne, a ne stranacke prirode", dodao je  Djindjic, napomenuvsi
da 
se oduzimanje mandata ne odnosi samo na  poslanike DSS, vec na sve koji 
nisu ucestvovali u radu srpskog parlamenta.
Na najavu DSS da ce koristiti sve vidove vanparlamentarne borbe protiv 
oduzimanja mandata poslanicima, Djindjic je rekao da je  to pravo svake 
politicke grupacije ako metodi nisu nasilni.  Siguran sam da DSS nece 
primeniti nasilje, kazao je  Djindjic.

SKUPSTINA KONSTATOVALA PRESTANAK MANDATA  POSLANIKA DOS I DSS
         BEOGRAD, 12. juna (Tanjug) - Skupstina Srbije nastavila je
danas 
vanredno zasedanje, konstatujuci prestanak mandata 14  poslanika DOS
koji 
su podneli ostavke.
         Skupstina je na predlog Administrativnog odbora konstatovala  i

prestanak mandata 21 poslanika Demokratske stranke Srbije (DSS), koji
nisu 
redovno dolazili na skupstinske sednice.
         Predsednica skupstine Natasa Micic rekla je da ce, saglasno
Zakonu 
o izboru narodnih poslanika, biti izvrsena zamena poslanika kojima je 
prestao mandat.
         Skupstina je nastavila razmatranje poslednje tacke dnevnog reda
- 
davanje kontragarancije repbulike saveznoj drzavi za optplatu  kredita
kod 
stranih banaka, a za revitalizaciju "Elektroprivrede  Srbije".

          BEOGRAD, 12. juna 2002. (Beta) - Svi poslanici DSS napustili
su 
danas sednicu republicke Skupstine, nakon sto je parlament konstatovao 
prestanak mandata za 21 poslanika te stranke. Sednicu su napustili i 
poslanici DSS kojima sinocnjom odlukom Administrativnog odbora nije
prestao 
mandat.
         DSS u Skupstini Srbije ima 45 poslanika.
         Potpredsednik DSS Dragan Marsicanin rekao je potom novinarima
da 
poslanici DSS nisu samo napustili sednicu, koja je u toku vec da nece 
ucestvoati u radu Sukpstine. On je rekao da gradjani Srbije moraju da
znaju 
da od danas "zbog nezakonitog oduzimanja mandata narodnim poslanicima
DSS 
zbog izmene izborne volje gradjana, Skupstina kao institucija, koja je 
imala legitimitet, vise ne postoji".
         Marsicanin je najavio da ce DSS pokrenuti sva pravna sredstva, 
zalice se Ustavnom sudu i Vrhovnom sudu Srbije i pokusace da izmeni
odluku 
Administrativnog odbora, "koja je nezakonita".

KOSOVO-METOHIJA

SE-SVIMER: SRJ IMA SUVERINITET NAD KOSOVOM
BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Savet Evrope sasvim jasno  priznaje 
suverenitet Jugoslavije nad Kosovom, izjavio je generalni  sekretar SE 
Valter Svimer i dodao da je prosle nedelje u Beogradu  "zaista doslo do 
nesporazuma" kada je rec o statusu Kosova.
On je u intervjuu za sutrasnji broj "Danasa" rekao da SE  odnose sa
Kosovom 
zasniva na Rezoluciji UN 1244 kojom je Savet bezbednosti preneo
nadleznosti 
nad Kosovom na UNMIK. "U tom okviru ja ponavljam da Kosovo moze da bude 
samo multietnicko i multikultrno. U drugom slucaju, ono nema
buducnosti", 
istakao je Svimer i pojasnio da "to znaci da svi  stanovnici Kosova
moraju 
da se vrate svojim kucama i da budu  integrisani".  "Bez toga nema 
buducnosti Kosova", naglasio je generalni  sekretar SE i dodao da "na 
sledecim lokalnim izborima ocekujemo da  ce svi narodi biti
predstavljeni u 
lokalnim organima vlasti".

RUGOVA: TRI GODINE SVESTRANOG NAPRETKA, NEZAVISNOST CILJ PRISTINA, 11.
juna (Tanjug) - Predsednik Kosova i Metohije  Ibrahim Rugova 
izjavio je danas u Pristini, povodom trogodisnjice  dolaska NATO snaga u

taj region, da je 12. juni "jedan od najvecih  dana u istoriji Kosova".
         Prema njegovim recima, u protekle tri godine na samom  Kosovu 
zabelezen je "veliki napredak u svim aspektima zivota". "Formalno 
priznavanje nezavisnosti Kosova je posao na kome  intenzivno radim", 
naglasio je istim povodom Rugova, porucivsi da  ce od Skupstine Kosova 
zatraziti da se 12. juni proglasi za  zvanicni praznik Kosova.

UNMIK-STAJNER: POBOLJSAVAJU SE SANSE ZA POVRATAK SRBA NA KOSOVO
         PRISTINA, 11. juna 2002. (Beta-Rojters) - Sef UNMIK Mihael
Stajner 
izjavio je da se poboljsavaju sanse povratka Srba na Kosovo, jer je
vecina 
Albanaca prihvatila ideju multietnickog drustva. Sve vise Albanaca
shvata 
da ce postati deo moderne Evrope samo ukoliko prihvate multietnicnost i
sve 
vise se radi na ohrabrivanju povratka Srba i drugih manjina na Kosovo, 
rekao je Stajner u intervjuu agenciji Rojters povodom trogodisnjice
dolaska 
UN i NATO na Kosovo.
         Stajner je rekao da je razocaran sto se mali broj Srba vratio
na 
Kosovo. Od 180.000 Srba koji su napostili Kosovo posle rata 1999.
godine, 
samo 2.300 se vratilo, navodi Rojters. "Nismo tamo gde smo zeleli",
rekao 
je on. "Zbog ovoga moramo da se potrudimo i ucinimo povratak mogucim da
bi 
imali multietnicko Kosovo koje ce se pridruziti evropskim
institucijama".
         Stajner smatra da postoje jasni dokazi da je dosta Albanaca 
prihvatilo cinjenicu da Srbi treba da se vrate. On je rekao da vlada 
Kosova, u kojoj dominiranju Albanci, salje pozitivne signale."Sve vise 
ljudi razume da je ulaznica u Evropu multietnicnost. Ukoliko hocete da 
imate multietnicnost, morate da omogucite povratak", rekao je on.
         Stajner je kazao da bi povratak izbeglica u Bosnu mogao da
posluzi 
kao primer onoga sto bi bilo moguce na Kosovu.
         Stajner je, medjutim, upozorio i na "vestacke" projekte
povratka 
Srba u oblasti na Kosovu koje, kako rekao, nisu bile njihove.

UNMIK-MANUEL: DO SADA "SUZIVOT", OD SADA "MULTIETNICNOST"
         KELN, 12. juna (Tanjug) - U vreme prethodnog sefa UNMIK Bernara

Kusnera u opticaju je bila rec suzivot, a sada je realna rec 
multietnicnost,  izjavila je danas portparol UNMIK i njegov po stazu 
najstariji  funkcioer Suzan Manuel.
         U izjavi za Radio Dojce vele, povodom trece godisnjice od
ulaska 
medjunarodnih snaga Kfor na Kosovo (12. juna 1999. godine),  Manuel je 
rekla da je period haosa, u kojem je bilo nasilja i  proterivanja
srpskog 
naroda, pri kraju i da je poceo period  gradjenja demokratskih
institucija 
u pokrajini.
         Kao prioritete u dolazecem periodu Manuel je navela  povratak 
raseljenih, borbu protiv organizovanog kriminala i  korupcije, 
privatizaciju i razvoj ekonomije.  Manuel je ocenila da nije ostvaren 
veliki napredak u procesu  povratka, da je on tek na pocetku i da se ne 
moze ostvariti brzinom  kojom bi to zelela medjunarodna zajednica.
         Ona je najavljen masovan  povratak 28. juna ocenila keo poruku
da 
Srbi zele da se vrate na  Kosovo.
         Portparol UNMIK je rekla da albanski lideri na Kosovu
"ocigledno 
zele nezavisnost", ali da su shvatili "da se o tome jos  ne moze 
razgovarati".  Ona je navela da su Ibrahim Rugova i Bajram Redzepi posle

izbora u pokrajini kazali da ce se boriti za nezavisnost, ali da im je 
medjunarodna zajednica "na diskretan nacin prenela da budu tihi i da 
nezavisnost nije to sto Zapad zeli od njih, ni ono sto je Zapad  zacrtao

sebi kao cilj".
         Na pitanje o resenju za podeljenu Kosovsku Mitrovicu,  Manuel
je 
odgovorila da "Mitrovica mora biti deo celog programa  multietnicnosti i

integracije" i da "manjine treba da budu  integrisane u vecinu, s tim da

vecina treba da zeli manjinu". Ona  je ocenila da je najveci deo
problema u 
tom gradu posledica  cinjenice da je srpskoj manjini tesko da zivi u 
okruzenju  albanske vecine.

SAD-SENATOR VOJNOVIC: POBOLJSATI POLOZAJ MANJINA
         VASINGTON, 12. juna (Tanjug)- Americki senator Dzordz Vojnovic,

republikanac, izrazio je zabrinutost zbog krsenja  ljudskih prava na
Kosovu 
i uskracivanja slobode kretanja Srbima i dodao da funkcioneri pokrajine 
pocinju da shvataju da na tom planu  mora nesto da se menja.
         "Vec duze vreme izrazavam zabrinutost zbog krsenja  ljudskih
prava 
na Kosovu, odnosno cinjenice da Srbi i pripadnici  drugih manjina nemaju

slobodu kretanja. Govori se da se ne usudjuju  da izadju iz svojih kuca
da 
bi kupili namirnice, da mora da ih prati  konvoj naoruzanih mirovnih
snaga 
da bi se snabdeli osnovnim  potrepstinama.
         Takodje se postavlja pitanje bezbednosti srpskih  manastira na 
Kosovu", izjavio je senator Vojnovic "Glasu Amerike"  posle boravka u 
Pristini, gde je razgovarao sa Ibrahimom Rugovom,  Bajramom Redzepijem i

Radom Trajkovic.
         Senator Vojnovic je istakao da situacija pocinje da se  menja i
da 
Rugova i Redzepi shvataju da je za njihovu buducnost  veoma vazno da
ucine 
sve sto mogu na planu postovanja prava  manjina.
         Americki senatar je, kako kaze, impresioniran naporima  Kfora i

OEBS u obnovi gradjanskih prava i slobode kretanja, sto je  preko
potrebno 
za normalan zivot.
         Govoreci o najavama povlacenja americkih i NATO vojnika  sa
Kosova 
i iz BiH, senator Vojnovic je rekao: "Mislim da ljudi koji  razumeju 
tamosnju situaciju zastupaju glediste da je veoma vazno  da odrzimo nase

prisustvo na Balkanu, ne samo u vojnom, nego i u  politickom smislu... 
Smatra se da smo na Balkanu zajedno i da  zajedno treba i da ostanemo i
da 
je nase vojno prisustvo na Kosovu  potrebno.
         Americka vojna baza Bondstil nije sagradjena za  kratkorocnu 
upotrebu, vec za daleko duzi vremenski period i  verovatno spada medju 
najmodernije vojne baze na svetu".  Dugorocnije gledano, mi i Evropljani

smatramo, naglasio je  Vojnovic, da ce vremenom EU morati da preuzme
glavnu 
odgovornost za  Balkan s obzirom na stratesku vaznost tog regiona za 
Evropu. Medjutim, opste je misljenje da je u doglednoj 
buducnosti  prisustvo SAD neophodno.

REPUBLIKA CRNA GORA

VUJANOVIC: SA SOLANOM NIJE RAZGOVARANO O FORMIRANJU NOVE CRNOGORSKE
VLADE PODGORICA, 11.juna (Tanjug) - Mandatar za sastav nove vlade  Crne
Gore 
Filip Vujanovic izjavio je danas da tokom jucerasnjeg  susreta
crnogorskih 
zvanicnika sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost

Havijerom Solanom nije bilo  rijeci o formiranju nove republicke vlade.
"U 
Beogradu juce nijesmo razgovarali o sastavu nove crnogorske valde, jer
je 
to nasa unutrasnja aktivnost", kazao je  Vujanovic Radiju Crne Gore. Po
Vujanovicu, program nove vlade je sadrzan u  inteziviranju ekonomskih 
reformi, demokratizaciji drustva i implementaciji beogradskog sporazuma
o 
preuredjenju odnosa Crne Gore i Srbije.


HASKI TRIBUNAL - JUGOSLAVIJA

DEL PONTE VERUJE DA IMA DOKAZE PROTIV MILOSEVICA
BEOGRAD, 11. juna (Tanjug) - Glavni tuzilac Haskog  tribunala Karla del 
Ponte izjavila je danas da veruje da ce pred  pretresnim vecem koje sudi

bivsem jugoslovenskom predsedniku  Slobodanu Milosevicu uspeti da iznese

dovoljno dokaza za  osudjujucu presudu.
Na pitanje novinara Tanjuga da li je spremna da snosi  posledice ukoliko

Tuzilastvo ne uspe da dokaze Milosevicevu komandnu odgovornost, Del
Ponte 
je rekla da je "o tome jos rano govoriti" i da dosadasnja cetiri meseca 
sudjenja predstavljaju "tek pocetak" dokaznog postupka. Ucestvujuci u
emisiji "Hag uzivo" beogradske televizije  B92, glavna 
tuziteljka je ponovila da se u Hagu "ne sudi ni grupi, ni naciji, vec 
pojedincu i njegovoj licnoj odgovornosti" i da je jedina namera
Tuzilastva 
da utvrdi istinu o toj odgovornosti.  Ona je objasnila da je Tuzilastvo 
upravo u tom cilju izvelo  na sud veliki broj svedoka - zrtava masakra i

deportacija,  istakavsi da o svakoj pojedinacnoj lokaciji tih dogadjaja 
svedoci  vise svedoka.
Odbijanje zasticenog svedoka K-12 da izadje na sud Del  Ponte je
objasnila 
pritiscima i pretnjama kojima su izlozeni taj i  drugi svedoci i
naglasila 
da je "hrabar cin izaci na sud kao svedok  zlocina".
Sto se tice zlocina koje su pripadnici OVK pocinili nad Srbima na
Kosovu, 
glavna tuziteljka je naglasila da su istrage o  tome pocele jos u vreme
kad 
je ona stupila na duznost, s obzirom  da je postojalo dovoljno elemenata
za 
takve sumnje. Podsetivsi da u  pocetku nije bila zadovoljna saradnjom 
Beograda u tim istragama, ona  je rekla da se "sada to promenilo" i 
izrazila nadu da ce do kraja  ove godine Tuzilastvo podici prvu
optuznicu 
za zlocine nad  Srbima.
Del Ponte je ponovila i ranije izreceni stav da je za  Tuzilastvo 
"neprihvatljiva" odredba jugoslovenskog zakona o saradnji sa Hagom kojim
je 
izrucenje optuzenih ograniceno samo na do sada podignute optuznice i 
najavila nove optuznice protiv  jugoslovenskih gradjana, ali je odbila
da 
komentarise medijske  spekulacije o tome da ce biti optuzeni neki od 
nekadasnjih bliskih  Milosevicevih saradnika.
Za samog Milosevica glavna tuziteljka je rekla da se "veoma dobro" brani
na 
sudu i izrazila misljenje da, imajuci u vidu  to, kao i da optuzeni ima 
dobar tim saradnika, u sudnici vise nije  neophodno prisustvo
"prijatelja 
suda" (amici curiae).





  • Bilten Miroslav Antic
    • Bilten Miroslav Antic
    • Miroslav Antic

Одговори путем е-поште