Title: Message
 
 
by                                                                           
Datum: 19. februar 2003. g.

Upozorenje:Ukoliko ste ovu poruku dobili greškom ili više ne želite da dobijate nove informacije i tekstove sa ARTEL GEOPOLITIKA pritisnite [EMAIL PROTECTED] i u rubrici "subject" napišite "unsubscribe".

Knjiga Borke Vucic: BANKARSTVO - IZBOR ILI SUDBINA
UVOD
Prva monografija u okviru Izdavackog plana Udruženja gradana CER.
Ubraja se u memoarsku literaturu.
Pored uvoda, predgovora i autorovog objašnjenja o tome zašto piše knjigu, sadržaj ukljucuje 16 poglavlja i indeks imena.

Knjiga je štampana latincnim pismom, formata B-5 /17x24 cm/, obima 312 stranica, sa preko 200 ilustracija; crno-bele i kolor fotografije, faksimili, tabele, izvodi, tumbstones /spomen ploce/ kredita, obveznica i drugih plasmana.

Prvo izdanje, broširano, štampano je u 500 primeraka.

Drugo izdanje, tvrdi povez, štampano je u 500 primeraka.

Knjiga se može kupiti u mnogim knjižarama širom zemlje i naruciti na [EMAIL PROTECTED], fax: +381 11 367 17 99.

Izvodi iz uvoda, predgovora, recenzija, sinopsisa i dr.

... Retko poslovni bankar piše knjigu o bankarstvu, to cešce cine guverneri centralnih banaka. Verovatno zbog poslovne tajne. Svedocanstvo Borke Vucic u periodu od cetiri decenije u knjizi Bankarstvo, izbor ili sudbina zbog toga je interesantno za citaoce, posebno dobronamerne i nedovoljno upucene u dosadašnja zbivanja naše, po svemu ugrožene zemlje.

... Zaista, autor cinjenicama, retko videnim dokumentima i slikama u svojoj knjizi prezentira i brani poslovno bankarstvo Jugoslavije i Srbije u periodu razvoja od planske ka tržišnoj ekonomiji. To se narocito odnosi na njihove napore i rezultate na medunarodnom segmentu.

... Zanimljiva je obrada povezivanja poslovnih banaka i Beogradske banke sa medunarodnim finansijskim institucijama na realizaciji investicionih projekata i sposobnosti brzog prilagodavanja savremenim modelima tržišta kapitala. Zato je razumljivo da su se Beogradska banka i još neke jugoslovenske banke godinama nalazile na listi medu hiljadu, petstotina i sto najvecih svetskih, evropskih i istocno-evropskih banaka.

... Period sankcija OUN-a i finansijske blokade u knjizi se ilustruju kroz velike napore Beogradske banke za preživljavanje. Posebno se stice utisak stalne borbe i upornosti za korišcenje dozvoljenih modela u cilju pridržavanja sankcija i u skladu sa zakonskom procedurom Jugoslavije i zemalja onih tržišta gde je to bilo moguce i legalno.

... Citajuci knjigu, citalac dobija snažan utisak o ženi bankaru - profesionalcu, koja se probija u tom muškom svetu izuzetnih i uticajnih strucnjaka u ponekad nemogucim uslovima.

... Duh optimizma autor nosi u sebi i posle odlaska sa mesta predsednika najvece banke Jugoslavije. Piše knjigu, održava kontakte sa velikim krugom prijatelja, strucnjaka iz banaka, kompanija i raznih institucija u zemlji i svetu.

... Iako u poznim godinama naucila je da koristi kompjuter i internet. Rado obavlja poslove i kontakt sa dijasporom koju veoma uvažava.

... Ipak najradije se ukljucuje u razgovor o aktiviranju fonda za doškolovanje mladih seljaka i njihovo što brže ukljucivanje u realizaciju programa za odlazak 120 kandidata na specijalizaciju u 2002./03. godini u Austriju, Nemacku, Dansku, Ukrajinu, Kanadu, Australiju i Južnu Afriku.

... Od rane mladosti, vodena radoznalošcu duha, upornošcu i doslednošcu, išla je putem svoga izbora i svoje sudbine, teškim i komplikovanim stazama bankarstva, stalno uceci i istovremeno uceci druge, stalno napredujuci i istovremeno omogucavajuci napredak drugima.

... Životna sudbina je bila prema njoj cesto okrutna, ali je, bez obzira, na sve ostala jaka, nepokolebljiva i snažna duhom, ostavljajuci one koji je poznaju u nedoumici odakle crpi energiju i snagu.

... Njenu knjigu odlikuje obilje informacija, važnih i interesantnih podataka i niz poucnih i duhovitih dogadanja, sve iskazano neposrednim, jednostavnim i cistim jezickim stilom. Knjiga je u potpunosti odraz njene licnosti, shvatanja i verovanja i otuda predstavlja dragoceno svedocanstvo.

... Njena knjiga o ženi bankaru otuda i nije samo knjiga njoj i njenom pozivu vec je istovremeno i jedna divna prica o našem velikom narodu...
 

..............................SKRACENO............................................. 

UVODNA REC

Bankarstvo, monetarna ekonomija i medunarodne finansije su i zanat i nauka; i veština i umetnost. Strucno znanje za tu delatnost je potreban ali ne i dovoljan uslov. Svi koji su u toj oblasti stvorili nešto imali su predispoziciju, talenat i specificnu etiku. Novac je krvotok privrede; ko ucestvuje u upravljanju njime, utice na život hiljada preduzeca i miliona ljudi.

Mnogi guverneri centralnih banaka napisali su strucne, naucne ili memoarske knjige. Znatno rede to cine poslovni bankari. Njihovi klijenti su u stalnoj konkurentskoj borbi, njihovi planovi i projekti su poslovna tajna. Bankar mora da ih zna, ali i da ih cuva. I njihovi zapisi su vredna svedocanstva. Bez obzira na zvanicno rešenje, ona pokazuju šta se u stvarnom životu dešavalo, na sceni ili iza nje.

Borka Vucic ovom svojom knjigom dokazuje i jedno i drugo, i svoju predispoziciju i talenat za bankarstvo, ali i cinjenicu da je u Jugoslaviji još od 60-ih godina itekako postojalo poslovno bankarstvo bez kojeg privredni uspon i izlazak na svetsku scenu ne bi bili ostvareni.

Sve karakterne osobine, odnos prema životu, licna etika formiraju se još u ranom životnom dobu a Borka Vucic je još kao dete u najužoj porodici, na primeru svog dede Dragica, imala prilike da shvati smisao poslovnog bankarstva. Deda Dragic ne samo da je uredno, papirima, regulisao odnose sa ljudima kojima je davao usluge ili novac na zajam vec je još pre 100 godina filozofskom mirnocom vršio "reprogramiranje duga" kada su to okolnosti nametnule, a danas još ima bankara koji ne shvataju da im od toga nema spasa.

Da ni bankar ni trgovac ne mogu da oplode svoj ni tudi kapital ako on nije ukljucen u stvaranje nove vrednosti, znao je i njen drugi deda Simeun, trgovac. Cvrsta pravila poslovanja koja je on primenjivao služila su za sticanje i održavanje poverenja, kredibiliteta, bez kojeg bi svaki poslovni bankar promašio profesiju.

Tok njene profesionalne karijere takode je Borku Vucic osposobljavao za uspešnog bankara. Radila je u državnim institucijama visokog strucnog nivoa u vreme kada je u Jugoslaviji postojala razvojna i tekuca ekonomska politika koja se uspešno primenjivala. Mnogi dobri investicioni projekti, nova, uspešna preduzeca stvarana su uz nezamenljivu ulogu poslovnog bankarstva, domaceg i inostranog kapitala.

Danas se o tom periodu proturaju laži: da nije bilo tržišne privrede niti poslovnog bankarstva. O suprotnom svedoci ozbiljna i velika studija Svetske banke Yugoslavia - Development with Decentralization.* Ona pokazuje da je u Jugoslaviji još od 1955. razdvojeno cenralno od poslovnog bankarstva i da je pored specijalizovanih banaka (za spoljnu trgovinu, poljoprivredu, investicije, kao i poštanske štedionice) postojalo 220 komunalnih banaka za kratkorocno komercijalno kreditiranje (str. 216). Vec od 1965. godine svako je mogao biti osnivac poslovne banke ako je obezbedio osnivacki ulog, a ucešce pojedinacnog osnivaca bilo je ograniceno na 10% glasova u Skupštini (str. 49).

Svedocenje Borke Vucic podupire navedenu istinu. Poslovno bankarstvo Jugoslavije se brzo razvijalo i osposobljavalo za poslovanje sa inostranstvom. Svi krediti medunarodnih finansijskih institucija, inostranih vlada i onih sa slobodnog tržišta kapitala, realizovali su se posredstvom poslovnih banaka. Ona navodi brojne primere koji pokazuju da je nakon pocetnog kolebanja, poslovno bankarstvo Jugoslavije prihvaceno u svetu kao poslovno samostalno i na tržištima zasnovano.

Takvi su bili i kriterijumi za izbor investicionih projekata koje je poslovno bankarstvo primenjivalo. Sa pravom je na prvom mestu bio princip pozitivnog neto deviznog efekta. Prioritet su imali projekti i preduzeca koja su svojim izvozom mogla da otplacuju inostrani zajam i pokriju svoje uvozne potrebe.

Uvodenjem sankcija prema narodu Jugoslavije 1991/1992. godine poslovne banke su postepeno onemogucavane u poslovanju sa inostranstvom, njihovi racuni i racuni njihovih klijenata u inostranstvu su blokirani. U tim uslovima su mnoga preduzeca osnovala sopstvena preduzeca u inostranstvu, pa i na Kipru jer su ta preduzeca, sem ogranicenja poslovanja sa Jugoslavijom, mogla normalno da posluju. Druga takva preduzeca i banke su u uslovima sankcija izuzetno pomogla poslovanju preduzeca u Jugoslaviji. Borka Vucic sa bankom na Kipru, koja je poslovala pod strogim nadzorom Centralne banke i vlasti Kipra, u tom pogledu je dala izuzetan doprinos. Zajedno sa celom tamošnjom jugoslovenskom zajednicom organizovala je humanitarnu i medicinsku pomoc i održavala veliko prijateljstvo kiparskog naroda prema gradanima Jugoslavije pod sankcijama.

Sa svojom strucnom ekipom na Kipru, uz odredene konsultacije drugih eksperata, pripremila je i koncept ozdravljenja poslovnog bankarstva Jugoslavije, koji je sušta suprotnost sadašnjoj politici njegovog likvidiranja.

Na jednom mestu u knjizi Borke Vucic uporeduju se Kipar i Jugoslavija. Kipar nema narocitih prirodnih uslova za razvoj. Jugoslavija ima. Kipar ipak ima 10 puta veci nacionani dohodak po stanovniku nego Jugoslavija. Jedino što im je zajednicko je to što je više od jedne trecine zemlje pod okupacijom. Odakle, medutim, ostala razlika? Ona je naravno u ljudskom faktoru.

Najviše revolta izaziva poglavlje u knjizi koje opisuje nacin nasilnog preuzimanja Beogradske banke. Rec je o naoružanim nasilnicima "kriznog štaba" i falsifikatima. Kao u vreme prohibicije ili Makartizma u današnjoj jedinoj svetskoj supersili.

Danas je banka kojoj je na celu bila Borka Vucic u stecaju, zajedno sa još tri jugoslovenske banke. Jednog dana ce nepristrasan sud pokazati da je to bio neopravdan potez, odluka suprotna interesima države i naroda. To se vec i pokazalo. Nedavno je Zakonom obezbedeno da se uslovi otpisa i reprograma spoljnog duga ugovoreni izmedu inostranih poverilaca i države SRJ kao garanta u svemu "preslikaju" na doticne banke i preduzeca. Takvim smanjenjem duga preduzeca postaju sposobna da u novim uslovima otplacuju preostali dug, a banke time umesto nenaplativih sticu kvalitetna potraživanja i popravljaju svoj bilans. Nažalost, ovaj zakon se ne odnosi na cetiri banke koje su 3. januara 2002. godine oterane u stecaj. Nekome je ocito stalo da ih uništi. Treba pogledati ko je predložio terminski plan za uvodenje stecaja.

Ovde nije moguce istaci sva vredna svedocenja Borke Vucic o razvoju jugoslovenskog bankarstva, privrede i države. Neka od njih su ipak nezaobilazna: o varvarskim sankcijama, poslovanju banaka na Kipru i sadašnjem sumraku u odnosu vlasti prema poslovnom bankarstvu.

Prof. dr Oskar Kovac

* The Johns Hopkins University Press, Baltimore and London, 1975.



ARTEL GEOPOLITIKA je privatan, nezavisan i nelukrativan web site koji se izdražava od volonterskog rada nekolicine entuzijasta.
Ukoliko  vam se informacije koje ARTEL GEOPOLITIKA objavljuje dopadaju bili bismo zahvalni da nas podržite bilo kojom finansijskim doprinosom ili kroz reklamiranje na našem web site-u. Vaša pomoć biće upotrebljena za još kvalitetnije selektiranje informacija, njihovo brže postavljanje na site i, što smatramo možda i najvažnijim, prevodjenje najkvalitetnijih tekstova i na druge jezike.
Za dinarske uplate: Rade Drobac- Postanska stedionica-, žiro račun br. 908-20001-18-8888-47712653
Za devizne uplate:  Rade Drobac- Nacionalna [tedionica- Devizni ra~un br.: 00-305-0002922.2

Reply via email to